KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 18. srpnja 2024.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom podupiru našu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Premda su se u svibnju neke mjere temeljne inflacije povećale zbog jednokratnih činitelja, u lipnju je većina mjera bila stabilna ili se blago smanjila. Dobit je u skladu s očekivanjima ublažila utjecaj velikog rasta plaća na inflaciju. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni zbog monetarne politike. Istodobno su domaći cjenovni pritisci i dalje veliki, inflacija cijena usluga povišena je a ukupna inflacija vjerojatno će ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine.

Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom ćemo sastanku nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Najnovije informacije upućuju na zaključak da je gospodarstvo europodručja u drugom tromjesečju raslo, ali vjerojatno sporije nego u prvom tromjesečju. Glavni doprinos oporavku i dalje daje uslužni sektor, dok su industrijska proizvodnja i izvoz robe slabi. Pokazatelji ulaganja upućuju na slab rast u 2024. u uvjetima povećane neizvjesnosti. Očekujemo da će u sljedećem razdoblju oporavku pridonijeti potrošnja, koju potiče jačanje realnih dohodaka kao posljedica niže inflacije i većih nominalnih plaća. Nadalje, izvoz bi se trebao povećati usporedno s rastom globalne potražnje. Naposljetku, nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju trebao bi se s vremenom smanjiti.

Tržište rada i dalje je otporno. Stopa nezaposlenosti u svibnju se zadržala na 6,4 %, što je najniža stopa nezaposlenosti od uvođenja eura. Zaposlenosti, koja je u prvom tromjesečju porasla za 0,3 %, pridonijelo je dodatno povećanje radne snage, koja je porasla po jednakoj stopi. Vjerojatno je u drugom tromjesečju otvoreno više radnih mjesta, i to uglavnom u uslužnom sektoru. Broj oglašenih slobodnih radnih mjesta u poduzećima još je velik, premda se postupno smanjuje.

Nacionalne fiskalne i strukturne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, što bi pridonijelo povećanju potencijalnog rasta i smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju. Učinkovita, brza i cjelovita provedba programa Next Generation EU, napredak u uspostavljanju unije tržišta kapitala i dovršenju bankovne unije te jačanje jedinstvenog tržišta ključni su činitelji koji bi pridonijeli poticanju inovacija i povećanju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Pozdravljamo nedavni poziv Europske komisije državama članicama EU‑a da ojačaju fiskalnu održivost i izjavu Euroskupine o fiskalnoj politici u europodručju u 2025. Provedba revidiranog okvira gospodarskog upravljanja EU‑a u cijelosti i bez odgode pomoći će vladama u održivom smanjivanju proračunskog manjka i omjera duga i BDP‑a.

Inflacija

Godišnja inflacija blago se smanjila s 2,6 % u svibnju na 2,5 % u lipnju. Cijene hrane u lipnju su porasle za 2,4 %, odnosno za 0,2 postotna boda manje nego u svibnju, a cijene energije ostale su uglavnom nepromijenjene. U lipnju su ostale nepromijenjene i inflacija cijena dobara, na 0,7 %, i inflacija cijena usluga, na 4,1 %. Premda su se u svibnju neke mjere temeljne inflacije povećale zbog jednokratnih činitelja, u lipnju je većina mjera bila stabilna ili se blago smanjila.

Domaća inflacija i dalje je visoka. Nastavio se ubrzani rast plaća, kojim se nadoknađuje visoka inflacija iz prethodnog razdoblja. Veće nominalne plaće zajedno sa slabom produktivnošću pridonijele su rastu jediničnih troškova rada, premda se on donekle usporio u prvom tromjesečju ove godine. Stopa rasta troškova rada vjerojatno će u kratkoročnom razdoblju ostati povišena zbog postupnosti prilagodbe plaća i znatnog doprinosa jednokratnih isplata. Novi podatci o naknadi po zaposlenom istodobno su u skladu s očekivanjima a najnoviji anketni pokazatelji upućuju na umjereniji rast plaća tijekom sljedeće godine. Nadalje, u prvom tromjesečju došlo je do smanjenja dobiti, koje je pridonijelo neutraliziranju utjecaja većih jediničnih troškova rada na inflaciju. Prema anketnim rezultatima dobit bi trebala ostati slaba u kratkoročnom razdoblju.

Očekuje se da će se inflacija u ostatku godine kretati oko sadašnjih razina, dijelom zbog baznih učinaka povezanih s energijom. U drugoj polovici sljedeće godine trebala bi se smanjivati prema ciljnoj razini zbog slabijeg rasta troškova rada, posljedica naše restriktivne monetarne politike i slabljenja utjecaja prethodnog znatnog porasta inflacije. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje su uglavnom stabilne te su većinom na razini od oko 2 %.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast pretežno su negativni. Slabije svjetsko gospodarstvo ili jačanje trgovinskih napetosti između velikih gospodarstava nepovoljno bi utjecali na rast u europodručju. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku važni su izvori geopolitičkog rizika. Stoga bi moglo oslabjeti povjerenje poduzeća i kućanstava u budućnost te doći do poremećaja u globalnoj trgovini. Rast bi mogao biti slabiji i budu li učinci monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Rast bi mogao biti veći bude li se inflacija smanjivala brže nego što se očekuje i dovedu li jačanje povjerenja i rast realnih dohodaka do potrošnje koja bi bila veća od očekivane te bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje.

Inflacija bi mogla nadmašiti očekivanja budu li rast plaća ili rast dobiti veći nego što se očekuje. Pozitivni rizici za inflaciju proizlaze i iz povećane geopolitičke napetosti, koja bi u kratkoročnom razdoblju mogla dovesti do porasta cijena energije i troškova teretnog prijevoza te izazvati poremećaje u globalnoj trgovini. Nadalje, ekstremni vremenski uvjeti i, općenito govoreći, razvoj klimatske krize mogli bi potaknuti rast cijena hrane. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša.

Financijski i monetarni uvjeti

Lipanjsko smanjenje ključnih kamatnih stopa nesmetano se prenijelo na kamatne stope na tržištima novca, no opći uvjeti financiranja donekle su kolebljivi. Troškovi financiranja i dalje su restriktivni jer se utjecaj naših prethodnih povećanja ključnih kamatnih stopa nastavlja prenositi u lancu transmisije. Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima blago se smanjila na 5,1 % u svibnju. Kamatne stope na hipotekarne kredite ostale su nepromijenjene na razini od 3,8 %.

Standardi odobravanja kredita i dalje su pooštreni. Prema našoj najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, standardi za kredite poduzećima u drugom su se tromjesečju blago pooštrili, a standardi za hipotekarne kredite umjereno ublažili. Potražnja poduzeća za kreditima neznatno se smanjila, dok se potražnja kućanstava za hipotekarnim kreditima povećala prvi put od početka 2022.

Općenito govoreći, kreditna aktivnost i dalje je slaba. Bankovno kreditiranje poduzeća i kućanstava u svibnju je raslo po godišnjoj stopi od 0,3 %, što je tek neznatno povećanje u odnosu na prethodni mjesec. Godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3), koja je u travnju iznosila 1,3 %, u svibnju se povećala na 1,6 %.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom ćemo sastanku nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.