Devizni poslovi

Općenito

Eurosustav vodi devizno poslovanje u skladu s člancima 127. i 219. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U devizno poslovanje ubrajaju se:

• devizne intervencije
• poslovi kao što su prodaja kamatnih prihoda od deviznih pričuva i »poslovnih transakcija«.

Devizne intervencije

Jednostrano ili usklađeno djelovanje

Ako ne postoje sporazumi ili općenite smjernice, Eurosustav po potrebi može donijeti odluke o provođenju deviznih intervencija. Te intervencije Eurosustav može provoditi samostalno (tj. jednostrano) ili u sklopu koordinirane intervencije uz sudjelovanje drugih središnjih banaka (tj. usklađeno djelovanje).

Centralizirano ili decentralizirano djelovanje

ESB može provoditi intervencije izravno (centralizirano) ili ih u njegovo ime može provoditi nacionalna središnja banka kao njegov zastupnik (decentralizirano). Krajnji cilj operacije isti je bez obzira na to hoće li intervencija biti provedena centralizirano ili decentralizirano.

Intervencijama koje se odnose na druge valute EU‑a ne smije se dovesti u pitanje ESB‑ov primarni cilj održavanja stabilnosti cijena. U njihovoj provedbi Eurosustav blisko surađuje s odgovarajućom nacionalnom središnjom bankom države izvan europodručja, posebno u financiranju intervencije.

Tečajni mehanizam ERM II

Općenite informacije

Devizne intervencije mogu se provoditi i u okviru europskog tečajnog mehanizma (ERM II), koji je stupio na snagu početkom treće faze ekonomske i monetarne unije. ERM II temelji se uglavnom na dvama pravnim dokumentima: odluci Europskog vijeća od 16. lipnja 1997. te sporazumu između ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka država izvan europodručja od 1. rujna 1998. s izmjenama.

Konvencije i postupci u mehanizmu ERM II

Sudionici

Danska je ušla u tečajni mehanizam ERM II 4. siječnja 1999., nakon sudjelovanja u prvobitnom ERM‑u. Bugarska se priključila ERM‑u II 13. srpnja 2020.

Središnji pariteti i obvezni intervencijski tečajevi za valute koje sudjeluju u ERM‑u II

Uloga Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin)

Devizne intervencije mogu se provoditi i u kontekstu institucionalnih tečajnih odnosa između eura i valuta država izvan Europske unije (npr. američki dolar i japanski jen). U vezi s tim dvjema valutama, člankom 219. Ugovora predviđena su dva moguća institucionalna aranžmana:

• Vijeće Ecofin može zaključivati formalne sporazume o tečajnom sustavu za euro.
• Vijeće Ecofin može formulirati opće smjernice za tečajnu politiku Eurosustava.

Nijedan od tih postupaka do danas nije proveden. ESB bi sudjelovao u obama postupcima davanjem preporuke ili savjetovanjem s Vijećem Ecofin. No nijedan od tih institucionalnih postupaka ne smije dovesti u pitanje primarni cilj održavanja stabilnosti cijena. Sposobnost ESB‑a za provođenje deviznih intervencija nije ograničena količinom njegovih deviznih pričuva. ESB može financirati intervencije i na druge načine, primjerice valutnim ugovorima o razmjeni.