Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • ESB‑OV BLOG

Sretan rođendan eurogotovini

objava predsjednice ESB‑a Christine Lagarde na blogu

Frankfurt na Majni,
31. prosinca 2021.

Prvi siječnja oduvijek je poseban dan u mojem životu. Njime nam svima počinje nova godina, ali to je i moj rođendan. A 1. siječnja 2002. postojao je još jedan razlog za slavlje: tog su dana u europodručju, koje je tada obuhvaćalo 12 država, uvedene novčanice i kovanice jedinstvene valute.

Taj sam dan provela s članovima obitelji i prijateljima u svojem domu u Normandiji u Francuskoj. Nedugo prije ponoći otišli smo do najbližeg bankomata kako bismo što prije u rukama imali svoje euronovčanice. Među mojim prijateljima bilo je onih koji su mislili da je prelazak na novu valutu preveliko opterećenje za bankomate i da nećemo moći doći do euronovčanica. Kladili smo se: ako iz bankomata dobijemo francuske franke umjesto euronovčanica, mogu zadržati novac.

Kada je ponoć prošla, bankomat nam je isplatio šuštave nove euronovčanice i nazdravili smo novoj europskoj valuti.

Taj je privatni događaj bio djelić najvećeg prelaska na novu valutu u povijesti, a europodručje otada stalno raste. U europodručju je sada 19 država, više nas je od 340 milijuna koji dijelimo valutu preko jezičnih, kulturnih ili državnih granica. Euro je pridonio jedinstvu Europljana. U najnovijoj anketi Eurobarometra, u odgovoru na pitanje što im Europska unija znači, 41 % građana govorilo je o euru. Od naše jedinstvene valute građanima je važnija bila samo sloboda kretanja.

Europa i euro ne mogu se razdvojiti. Mladi Europljani, koji cijeli život žive u državama u kojima je u upotrebi jedinstvena valuta, vjerojatno ni ne mogu zamisliti Europu bez nje. Štoviše, potpora euru nikad nije bila veća nego u 2021. Prema najnovijoj anketi Eurobarometra, 78 % građana ima pozitivan stav o našoj valuti.

Kada razmišljam o euru, mislim na poduzeća i poduzetnike koji su uspjeli zahvaljujući prednostima eura i jedinstvenog tržišta. U razdoblju od 1990. do 2002. trgovina među državama koje su uskoro trebale postati države europodručja porasla je za manje od 5 %, dok je od uvođenja jedinstvene valute porasla za gotovo 200 %. Putuje se bez mijenjanja novca i povezanih troškova. Milijuni studenata i profesionalaca studiraju i rade u inozemstvu a da se pritom ne moraju služiti različitim valutama.

Nema sumnje da nas je euro učinio otpornijima. Od uvođenja jedinstvene valute spremniji smo za krize. Gospodarski šokovi u posljednje vrijeme bili bi još teži da nije bilo jedinstvenog tržišta koje je stabilno i integrirano zahvaljujući euru. U kriznim razdobljima, kakvo je pandemijsko, jedinstvena valuta ključna je u usklađivanju odgovora u cijeloj Europi.

Europska središnja banka odgovorna je za euro i neumorno radimo na zašiti naše jedinstvene valute. Odgovorni smo za zaštitu vaših novčanica, ali naš je posao i istražiti moguće dopunske oblike plaćanja, kao što je digitalni euro.

Prvi put ćemo redizajnirati naše novčanice. Pobrinut ćemo se da ostanu sigurne i inovativne a i posuvremenit ćemo ih kako bismo ih približili Europljanima u svim dobnim i drugim skupinama. Zatražit ćemo mišljenja građana u vezi s temama i dizajnom budućih novčanica, koje ćemo objaviti 2024., prije nego što počnemo planirati njihovo uvođenje.

Te hladne noći u Normandiji prije dva desetljeća nisam znala da će zaštita eura biti moja zadaća. Moj potpis na novčanicama kojima se služite gotovo svakodnevno obvezuje me da se brinem za jedan od najdragocjenijih simbola europskog jedinstva.

Pozivam vas da nazdravimo euronovčanicama povodom 20. obljetnice njihova uvođenja.

Ova objava na blogu objavljena je kao kolumna u sljedećim javnim glasilima: Kleine Zeitung (Austrija), Le Soir (Belgija), 24 Chasa (Bugarska), Večernji list (Hrvatska), Politis (Cipar), ERR (Estonija), Kaleva (Finska), La Provence (Francuska), Frankfurter Rundschau (Njemačka), Efimerida ton Syntakton (Grčka), The Irish Independent (Irska), Corriere della Sera (Italija), Delfi.lv (Latvija), Verslo žinios (Litva), Luxemburger Wort (Luksemburg), Times of Malta (Malta), Algemeen Dagblad (Nizozemska), Sábado (Portugal), Hospodarske noviny (Slovačka), Delo (Slovenija), El Correo, El Diario Vasco, El Diario Montañés, La Verdad, Ideal, Hoy, Sur, La Rioja, El Norte de Castilla, El Comercio, Las Provincias i La Voz de Cádiz (Španjolska).