KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 21. srpnja 2022.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

U skladu s našom odlučnošću u ispunjavanju naše glavne zadaće održavanja stabilnosti cijena, Upravno vijeće danas je poduzelo daljnje ključne korake kako bi se inflacija vratila na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Odlučili smo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova i odobrili smo instrument zaštite transmisije (engl. Transmission Protection Instrument, TPI).

Upravno vijeće ocijenilo je da je kao prvi korak u normalizaciji kamatnih stopa primjereno povećanje koje je veće od signaliziranoga na njegovu prethodnom sastanku. Ta se odluka zasniva na našoj novoj procjeni rizika povezanih s inflacijom i jačanju potpore učinkovitoj transmisiji monetarne politike instrumentom TPI. Njome će se pridonijeti vraćanju inflacije na ciljnu razinu u srednjoročnom razdoblju zato što će se učvrstiti usidrena inflacijska očekivanja i zato što će se uvjeti potražnje uskladiti s ostvarenjem našeg cilja u srednjoročnom razdoblju.

Na našim sljedećim sastancima bit će primjerena daljnja normalizacija kamatnih stopa. Današnja izmjena kojom su kamatne stope izišle iz negativnog područja omogućuje pristup prema kojem ćemo na svakom sastanku odlučivati o kamatnim stopama. Buduća kretanja ključnih kamatnih stopa i dalje će se zasnivati na podatcima i pridonijet će ostvarenju ciljne razine inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju. U sklopu normalizacije monetarne politike razmatramo mogućnosti za remuneraciju držanja viška likvidnosti.

Ocijenili smo da je uspostavljanje instrumenta TPI potrebno radi potpore učinkovitoj transmisiji monetarne politike. Naime, dok nastavljamo normalizaciju monetarne politike, instrumentom TPI postići ćemo nesmetanu transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja. Jedinstvenost naše monetarne politike preduvjet je za sposobnost ESB‑a da ispuni svoju glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena.

Instrument TPI bit će nov alat koji možemo aktivirati u slučaju neopravdane, neuredne tržišne dinamike koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u europodručju. Opseg kupnji u sklopu instrumenta TPI ovisit će o ozbiljnosti rizika za transmisiju monetarne politike. Kupnje nisu unaprijed ograničene. Instrumentom TPI štiti se transmisijski mehanizam, što pridonosi učinkovitosti Upravnog vijeća u obavljanju glavne zadaće održavanja stabilnosti cijena.

U svakom slučaju, fleksibilnost u reinvestiranju dospjelih iznosa u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) trenutačno je i dalje prva linija obrane u odgovoru na rizike za transmisijski mehanizam povezane s pandemijom.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama. Instrument TPI podrobnije je opisan u zasebnom priopćenju za javnost koje će biti objavljeno u 15.45 SEV.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarska se aktivnost usporava. Neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu i dalje nepovoljno utječe na rast. Utjecaj visoke inflacije na kupovnu moć, kontinuirana ograničenja na strani ponude i veća neizvjesnost nepovoljno utječu na gospodarstvo. Poduzeća se i dalje suočavaju s većim troškovima i poremećajima u opskrbnim lancima, premda postoje određene naznake da se problem uskih grla u nekim opskrbnim lancima smanjuje. Spoj tih čimbenika ima snažan nepovoljan utjecaj na izglede za drugu polovicu 2022. i daljnje razdoblje.

Međutim, na gospodarsku aktivnost i dalje povoljno djeluju ponovno otvaranje gospodarstva, snažno tržište rada i potpora fiskalne politike. Potrošnju u uslužnom sektoru podupire potpuno ponovno otvaranje gospodarstva. Ponovno se putuje i očekuje se da će turizam pridonijeti jačanju gospodarstva u trećem tromjesečju ove godine. Potrošnju podupiru i štednja kućanstava akumulirana tijekom pandemije i snažno tržište rada.

Fiskalna politika pridonosi ublažavanju utjecaja rata u Ukrajini na one koji su najviše pogođeni višim cijenama energije. Privremene i ciljane mjere trebalo bi oblikovati tako da se ograniči rizik poticanja inflacijskih pritisaka. Fiskalnom politikom u svim bi se državama trebalo težiti održivosti duga te održivu jačanju potencijala za rast kako bi se podupro oporavak.

Inflacija

U lipnju je inflacija nastavila rasti i dosegnula 8,6 %. Cijene energije, koje su snažno rasle, i dalje su bile najvažnija sastavnica ukupne inflacije. Tržišni pokazatelji upućuju na zaključak da će globalne cijene energije ostati visoke u kratkoročnom razdoblju. Nastavila je rasti i inflacija cijena hrane, koja je dosegnula stopu od 8,9 % u lipnju, djelomično zbog važnosti Ukrajine i Rusije kao proizvođača poljoprivrednih proizvoda.

Dugotrajna uska grla u opskrbnim lancima za industrijske proizvode i oporavak potražnje, posebno u uslužnom sektoru, također pridonose trenutačnim visokim stopama inflacije. Cjenovni pritisci šire se na sve više sektora, djelomično zbog neizravnog utjecaja velikih troškova energije u cijelom gospodarstvu. U skladu s tim, većina mjera temeljne inflacije nastavila je rasti.

Očekujemo da će inflacija neko vrijeme ostati neželjeno visoka zbog kontinuiranih pritisaka izazvanih cijenama energije i hrane te pritisaka proizvođačkih troškova u cjenovnom lancu. Viši inflacijski pritisci proizlaze i iz deprecijacije tečaja eura. No potom bi se troškovi energije, ne bude li novih poremećaja, trebali ustaliti i problem uskih grla u opskrbnim lancima trebao bi se smanjiti, što bi, zajedno s normalizacijom monetarne politike koja je u tijeku, trebalo pridonijeti vraćanju inflacije na razine koje su naš cilj.

Tržište rada i dalje je snažno. Nezaposlenost je u svibnju pala na najnižu zabilježenu razinu od 6,6 %. Slobodna radna mjesta u mnogim sektorima upućuju na znatnu potražnju za radnom snagom. Rast plaća, uključujući pokazatelje budućih kretanja, nastavio se postupno povećavati posljednjih nekoliko mjeseci, ali i dalje je uglavnom ograničen. Jačanje gospodarstva i određeni učinci dostizanja trebali bi s vremenom pridonijeti bržem rastu plaća. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno je na razini od oko 2 %, premda je u posljednje vrijeme došlo do revizija nekih pokazatelja na razine iznad ciljnih, što upućuje na potrebu daljnjeg praćenja.

Procjena rizika

Produljenje rata koji Rusija vodi u Ukrajini i dalje stvara velik negativan rizik za rast, posebno u slučaju poremećaja opskrbe energijom iz Rusije koji bi doveo do racioniranja energije za poduzeća i kućanstva. Osim toga, rat bi mogao dodatno smanjiti povjerenje i povećati ograničenja na strani ponude, dok bi troškovi energije i hrane mogli dugo ostati veći od očekivanih. Brže usporavanje globalnog rasta također bi bilo rizik za izglede za europodručje.

Rizici za inflacijske izglede, koji su i dalje rizici rasta, pojačali su se, posebno u kratkoročnom razdoblju. Rizici za srednjoročne inflacijske izglede uključuju trajno pogoršanje proizvodnih kapaciteta našega gospodarstva, dugotrajno visoke cijene energije i hrane, inflacijska očekivanja koja premašuju ciljnu razinu inflacije i rast plaća veći od predviđenoga. No bude li potražnja u srednjoročnom razdoblju oslabjela, to će smanjiti pritiske na cijene.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope bile su volatilne zbog izrazite ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti. Troškovi financiranja banaka posljednjih su mjeseci porasli, što se u sve većoj mjeri odražavalo na kamatne stope banaka na kredite koje su također rasle, i to posebno za kućanstva. Premda je bankovno kreditiranje kućanstava i dalje snažno, očekuje se da će se smanjiti zbog manje potražnje. Kreditiranje poduzeća također je bilo snažno zbog kontinuirane potrebe za bankovnim kreditima prouzročene velikim troškovima proizvodnje, stvaranjem zaliha i manjim oslanjanjem na tržišno financiranje. Istodobno se smanjila potražnja za kreditima za financiranje ulaganja. Monetarni rast nastavio se smirivati zbog manje likvidne štednje i manje kupnji vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav.

Prema najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka standardi odobravanja kredita pooštrili su se za sve kategorije kredita u drugom tromjesečju ove godine zbog veće zabrinutosti banaka povezane s rizicima kojima su njihovi klijenti izloženi u trenutačnom neizvjesnom okružju. Banke očekuju nastavak pooštravanja svojih standarda odobravanja kredita u trećem tromjesečju.

Zaključak

Ukratko, inflacija je i dalje neželjeno visoka i očekuje se da će se neko vrijeme zadržati na razinama koje su više od naše ciljne razine. Najnoviji podatci upućuju na usporavanje rasta i nepovoljno utječu na izglede za drugu polovicu 2022. i daljnje razdoblje. No na to usporavanje i dalje povoljno djeluje više čimbenika.

Upravno vijeće danas je odlučilo povećati ključne kamatne stope ESB‑a i odobriti instrument TPI. Na našim sljedećim sastancima bit će primjerena daljnja normalizacija kamatnih stopa. Buduća kretanja ključnih kamatnih stopa i dalje će se zasnivati na podatcima i pridonijet će ostvarenju ciljne razine inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Spremni smo prilagoditi sve svoje instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija ustalila na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Novim instrumentom TPI održat će se nesmetana transmisija naše monetarne politike na cijelo europodručje dok prilagođavamo monetarnu politiku odgovarajući na visoku inflaciju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.