Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Zašto su stabilne cijene važne?

8. svibnja 2017. (posuvremenjeno 25. kolovoza 2021.)

Održavanje stabilnosti cijena najbolji je način na koji središnje banke mogu pridonijeti blagostanju građana.

Glavna je zadaća ESB‑a održavati stabilnost cijena. To je najbolji način na koji središnje banke mogu pridonijeti blagostanju građana.

Stabilnost cijena znači da cijene ne bi smjele znatno porasti (inflacija), ali i da treba izbjegavati dulje razdoblje pada cijena (deflacija). Duga razdoblja prekomjerne inflacije ili deflacije negativno utječu na gospodarstvo. Stabilne cijene pridonose rastu gospodarstva i sigurnosti radnih mjesta. Zahvaljujući njima možete biti sigurni da će vaš novac sutra vrijediti otprilike isto koliko i danas.

Zašto je visoka inflacija loša?

Visoka inflacija može dovesti do lančanog povećanja cijena, što ograničava kupovnu moć, odnosno znači da ćete za svoj novac moći kupiti manje nego prije.

Ako se cijene mnogih proizvoda ili usluga povećaju, gubite kupovnu moć. Drugim riječima, svojim novcem – prihodima i ušteđevinom – možete kupiti manje nego prije. To može dovesti do lančanog povećanja cijena.

Naime, zbog općeg poskupljenja od poslodavca biste mogli zatražiti povećanje plaće. Kako bi financirao povećanje plaća koje su zatražili zaposlenici, vaš bi poslodavac mogao povećati cijene. Ako se to dogodi u više poduzeća, cijene mnogih proizvoda i usluga dodatno će porasti, čime će se nastaviti lančana reakcija.

Takva situacija i vama i poduzećima otežava planiranje štednje i ulaganja. Ljudi mogu izgubiti povjerenje u valutu kojoj se brzo smanjuje vrijednost. Visoke stope inflacije imaju i druge nepovoljne popratne učinke.

Zašto su dulja razdoblja deflacije loša?

Dulja razdoblja deflacije mogu dovesti do lančanog pada cijena. To se može nepovoljno odraziti na poduzeća, građane i javnu potrošnju.

Premda vama kao potrošaču pad cijena možda zvuči dobro, kontinuiran i raširen pad cijena u gospodarstvu koji nije prouzročen poboljšanjima u proizvodnji problem je koji može dovesti do lančanog pada cijena.

Na primjer, ako namjeravate kupiti kauč, ali znate da će njegova cijena pasti budete li malo pričekali s kupnjom, vjerojatno ćete upravo to učiniti. Budu li se svi tako ponašali, poduzeća će se naći u poteškoćama jer neće moći prodati proizvode. Možda će morati smanjiti ili zamrznuti plaće ili čak smanjiti broj zaposlenika zbog pada potražnje, što će dovesti do porasta nezaposlenosti.

Svi osjećaju negativne posljedice deflacije.

Gospodarski rast počet će se usporavati kako potrošači i poduzeća budu smanjivali potrošnju i ulaganja. Možda će vam postati teže otplaćivati dugove, npr. hipoteke, koji se, za razliku od vašeg dohotka, neće smanjiti.

Isto vrijedi i za javne financije. Porezni prihodi smanjuju se usporedno sa smanjenjem prihoda i potrošnje, ali državni dug i dalje se mora platiti. Posljedica može biti, na primjer, smanjenje javne potrošnje na području infrastrukture i zdravstva. Dakle, svi osjećaju negativne posljedice deflacije.

Cijena same stabilnosti cijena

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije ESB‑u je povjerena zadaća održavanja stabilnosti cijena. Za to ima kvantitativnu definiciju. Nastojimo u srednjoročnom razdoblju održavati stopu inflacije mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) na razini od 2 %. Riječ je o simetričnom ciljanju inflacije, što znači da su preniska i previsoka inflacija jednako negativne i nepoželjne.

Naš je cilj jasan i predvidljiv. Pomaže vam u planiranju jer znate kolike promjene cijena, u prosjeku, možete očekivati u europodručju tijekom vremena a nama to pomaže u održavanju stabilnosti cijena.

ESB‑ov cilj stabilnosti cijena odnosi se na cijelo europodručje. Usmjeren je na srednjoročno razdoblje jer se uzima u obzir stopa inflacije tijekom vremena umjesto kratkoročnih najviših i najnižih vrijednosti, koje se s vremenom uravnoteže.

Zašto baš 2 %?

Zašto je ESB‑ova ciljna stopa inflacije 2 % u srednjoročnom razdoblju, a ne 0 % ili 1 %? Za to postoji više razloga.

Jasan cilj

Naš je inflacijski cilj jasan i predvidljiv. Stoga omogućuje pretpostavke o vjerojatnom kretanju opće razine cijena.

Sigurnosna granica

Uspostavljena je sigurnosna granica s obzirom na moguće rizike deflacije.

Razlike među državama

Uzete su obzir moguće razlike u inflaciji među državama europodručja.

Više o svakom od navedenih pojmova

Jasan cilj

Naša ciljna stopa inflacije od 2 % jasna je i lako razumljiva. Taj je cilj transparentan i olakšava predviđanje promjene opće razine cijena tijekom vremena.

Odluke o potrošnji, pozajmljivanju i ulaganju donose se na temelju očekivanja povezanih s inflacijom. Jasan srednjoročni cilj pridonosi točnosti očekivanja, a ona općoj stabilnosti cijena.

Sigurnosna granica

Stopa inflacije od 2 % sigurnosna je granica s obzirom na moguće rizike deflacije. U slučaju deflacije uobičajeni instrumenti monetarne politike, odnosno promjene ključnih kamatnih stopa, ograničena su djelovanja. U određenom trenutku daljnje smanjivanje kamatnih stopa središnje banke više nema smisla. Osim toga, čak se i kontrolirana inflacija tijekom vremena kreće oko prosječne vrijednosti. Zahvaljujući zaštiti u obliku pozitivne stope, središnja banka rjeđe će biti primorana upotrebljavati druge mjere kao što su kupnja vrijednosnih papira, odnosno kvantitativno popuštanje, ili ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja.

Razlike među državama europodručja

ESB održava stabilnost cijena za cijelo europodručje. Ciljanjem stope inflacije od 2 % uzimaju se u obzir moguće razlike u stopama inflacije među državama europodručja, koje bi se u najboljem slučaju u prosjeku s vremenom trebale ujednačiti. Zahvaljujući pozitivnoj ciljnoj stopi pojedine države ili regije ne moraju imati prekomjerno niske ili čak negativne stope inflacije kao protutežu visokim stopama inflacije koje imaju neke druge države.

Posuvremenjeno u kolovozu 2021. u skladu s ishodom preispitivanja strategije u 2020. i 2021.