Europska središnja banka (ESB) danas objavljuje svoje Izvješće o konvergenciji 2014., u kojem se ocjenjuje napredak koji je ostvarilo osam država članica Europske unije (EU) u ispunjavanju obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije (EMU).
Izvješće obuhvaća Bugarsku, Češku, Hrvatsku (prvi put ocijenjenu), Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku. U njemu se razmatra je li u ovim zemljama postignut visok stupanj održive konvergencije (ekonomska konvergencija) i procjenjuje usklađenost sa statutarnim zahtjevima koje nacionalne središnje banke trebaju ispuniti kako bi postale sastavni dio Eurosustava (pravna konvergencija). Pri procjenjivanju održivosti konvergencije, u ovom izvješću također se uzima u obzir novi poboljšani okvir gospodarskog upravljanja EU-a, kao i snaga institucionalnog okružja u svakoj zemlji, uključujući područje statistike.
U ovom je izvješću Litva ocijenjena nešto detaljnije od drugih promatranih zemalja zato što su litavske vlasti, u ime svoje zemlje, izrazile namjeru da uvedu euro od 1. siječnja 2015.
Izvješće o konvergenciji 2014. donosi sljedeće zaključke:
Stabilnost cijena
Tijekom dvanaestomjesečnog referentnog razdoblja od svibnja 2013. do travnja 2014. inflacija u EU-u bila je niska, uglavnom zbog niskih doprinosa cijena energije i hrane te i dalje slabe gospodarske aktivnosti u većini zemalja. Referentna vrijednost za kriterij stabilnosti cijena bila je 1,7%, a izračunana je tako da je neponderiran aritmetički prosjek stope inflacije mjerene HIPC-om u 12 mjeseci u Latviji (0,1%), Portugalu (0,3%) i Irskoj (0,3%) uvećan za 1,5 postotnih bodova. Stope inflacije mjerene HIPC-om u Grčkoj, Bugarskoj i Cipru isključene su iz izračuna referentne vrijednosti jer je ocijenjeno da se te tri države članice smatraju „iznimkom“ s obzirom na njihova cjenovna kretanja.
Dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije je tijekom referentnog razdoblja u Rumunjskoj bila viša od referentne vrijednosti, ali je u ostalih sedam zemalja obuhvaćenih ovim izvješćem bila znatno niža od te vrijednosti.
Proračunska pozicija države
Glede fiskalnih kriterija, u trenutku pisanja ovog izvješća samo su Češka, Hrvatska i Poljska među promatranim zemljama predmet odluke Vijeća EU-a o postojanju prekomjernog manjka. Sve promatrane zemlje, osim Hrvatske i Poljske, zabilježile su u 2013. omjer fiskalnog manjka i BDP-a manji od referentne vrijednosti od 3%. Uz iznimku Hrvatske i Mađarske, u svim je promatranim zemljama u 2013. omjer duga opće države i BDP-a bio manji od referentne vrijednosti od 60%.
Tečaj
Od zemalja obuhvaćenih ovim izvješćem, samo Litva trenutačno sudjeluje u tečajnom mehanizmu (ERM II). Litavski litas sudjelovao je u ERM-u II dulje od dvije godine prije razmatranja konvergencije i njegov središnji tečaj nije devalviran u razdoblju promatranja.
Dugoročne kamatne stope
U dvanaestomjesečnom referentnom razdoblju od svibnja 2013. do travnja 2014. referentna vrijednost za dugoročne kamatne stope bila je 6,2%. Ova vrijednost izračunana je tako da je neponderirani aritmetički prosjek dugoročnih kamatnih stopa u tri države članice s najboljim rezultatima u smislu stabilnosti cijena, tj. Latviji (3,3%), Irskoj (3,5%) i Portugalu (5,8%), uvećan za 2 postotna boda.
U referentnom razdoblju u svih osam promatranih država članica prosječne su dugoročne kamatne stope bile niže od referentne vrijednosti, doduše u različitoj mjeri.
Pravna konvergencija
Litva je jedina država čije je zakonodavstvo potpuno u skladu sa svim preduvjetima za uvođenje eura utvrđenima Ugovorima i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i ESB-a. Ni u jednoj od drugih sedam promatranih država pravni okvir nije u potpunosti usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura. U tih sedam država još uvijek postoje neusklađenosti u vezi s neovisnošću središnjih banaka. To se osobito odnosi na institucionalnu i financijsku neovisnost središnjih banaka te na osobnu neovisnost. Nadalje, u svim promatranim zemljama, uz iznimku Litve i Hrvatske, postoje neusklađenosti u vezi sa zabranom monetarnog financiranja, kao i s pravnom integracijom njihovih središnjih banaka u Eurosustav.
Litva
Tijekom referentnog razdoblja dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije mjerena HIPC-om u Litvi iznosila je 0,6%, odnosno bila znatno niža od referentne vrijednosti za kriterij stabilnosti cijena. Trenutačna niska razina inflacije u Litvi uglavnom odražava privremene faktore uključujući pad cijena primarnih sirovina na svjetskom tržištu i povezani sporiji rast administrativno reguliranih cijena i cijena energije. Gledajući unaprijed, zadržavanje održivih niskih stopa inflacije u Litvi bit će izazov u srednjoročnom razdoblju jer bi moglo biti teško kontrolirati domaće cjenovne pritiske i izbjeći „pregrijavanje“ gospodarstva u uvjetima fiksnih deviznih tečajeva. Zbog procesa dostizanja u srednjoročnom će razdoblju vjerojatno porasti razlika u inflaciji između Litve i europodručja s obzirom na to da su BDP po stanovniku i razine cijena još uvijek niži u Litvi nego u europodručju. Ukratko, postoji zabrinutost kada je riječ o održivosti konvergencije inflacije u Litvi.
Litva nije predmet odluke Vijeća EU-a o postojanju prekomjernog manjka. U proračunskom saldu opće države u referentnoj godini 2013. zabilježen je manjak od 2,1% BDP-a, što je ispod referentne vrijednosti od 3%. Omjer duga opće države i BDP-a bio je 39,4%, odnosno znatno ispod referentne vrijednosti od 60%.
Litavski litas je prije razmatranja konvergencije sudjelovao u ERM-u II dulje od dvije godine. Litva se tečajnom mehanizmu priključila s postojećim valutnim odborom, preuzimajući time jednostranu obvezu. U razdoblju promatranja Litavski litas i dalje je bio stabilan, nije bilo odstupanja u odnosu na njegov središnji tečaj prema euru i njegov središnji tečaj nije devalviran u odnosu na euro.
Dugoročne su kamatne stope tijekom referentnog razdoblja prosječno iznosile 3,6%, što je znatno ispod referentne vrijednosti od 6,2% za kriterij konvergencije kamatnih stopa.
Stvaranje okružja pogodnog za održivu konvergenciju u Litvi zahtijeva, među ostalim, vođenje gospodarske politike usmjerene prema osiguravanju ukupne održive makroekonomske stabilnosti, uključujući stabilnost cijena. Što se tiče makroekonomskih neravnoteža, Europska komisija nije izabrala Litvu za dubinsko preispitivanje u svom Izvješću o mehanizmu upozoravanja 2014. Istodobno, uzimajući u obzir ograničen prostor za djelovanje u uvjetima nefleksibilnosti nominalnog tečaja, nužno je da druga područja politike osiguraju gospodarstvu potrebna sredstva za hvatanje ukoštac sa šokovima koji su specifični za Litvu kako bi se spriječilo ponovno nastajanje makroekonomskih neravnoteža.
Kao što je već rečeno, litavski zakon u skladu je s Ugovorima i Statutom.
Izradom ovog izvješća ESB ispunjava svoju obvezu iz članka 140. Ugovora da najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev države članice EU-a s odstupanjem izvješćuje Vijeće EU-a „o napretku koji su države članice s odstupanjem ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije”.
Trenutačno deset država članica EU-a još uvijek u potpunosti ne sudjeluje u EMU-u. Dvije od njih, Danska i Ujedinjena Kraljevina, imaju poseban status u skladu s odredbama odgovarajućih protokola priloženih Ugovorima. Zbog toga se izvješća o konvergenciji za te dvije zemlje pripremaju samo na njihov zahtjev.
Izvješće ESB-a o konvergenciji 2014. može se pronaći na mrežnim stranicama ESB-a. Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Wiktoru Krzyżanowskom na +49 69 1344 5755.