Kako dekarboniziramo svoja držanja korporativnih obveznica?
19. rujna 2022. (posuvremenjeno 1. listopada 2022.)
Klimatska kriza jedan je od najvećih izazova našeg doba. Iz nje proizlaze veliki rizici za gospodarstvo i ona utječe na stabilnost cijena a održavanje stabilnosti cijena glavna je zadaća koja nam je, kao središnjoj banci, povjerena. Zato smo odlučni da, u okviru svojih ovlasti, sudjelujemo u borbi protiv klimatskih promjena.
Klimatske promjene utječu na naš rad na više načina, na primjer preko klimatskih rizika povezanih s vrijednosnim papirima koje držimo. To je jedno od područja na kojima djelujemo: dekarboniziramo svoja držanja korporativnih obveznica u skladu s Pariškim sporazumom i ciljnim ograničenjem zatopljenja na 1,5 Celzijevih stupnjeva. Pritom gledamo što poduzeća koja izdaju obveznice, odnosno izdavatelji, čine kako bi ublažila utjecaj na klimu. Od listopada 2022. kupujemo više od onih koji su uspješniji na tom području, manje od onih koji su neuspješniji.
Kakve smo korporativne obveznice kupovali u prošlosti?
U sklopu provedbe monetarne politike kupujemo korporativne obveznice na osnovi referentne vrijednosti, kojom se vodimo u odlukama o tome koliko ćemo obveznica određenog sektora ili poduzeća kupiti. Prije je referentna vrijednost odražavala dostupnost obveznica na tržištu. Općenito govoreći, to znači da smo kupovali više od poduzeća koja su izdavala više obveznica.
Kako nas držanja korporativnih obveznica izlažu klimatskim rizicima?
Općenito govoreći, kupnjom obveznice prihvaćamo rizik da bi ta obveznica s vremenom mogla izgubiti vrijednost. To bi se, među ostalim, moglo dogoditi zbog klimatskih promjena: ekstremni vremenski događaji poput šumskih požara i poplava mogu zahvatiti objekte poduzeća ili njihovih klijenata te razoriti skladišta, pogone ili podatkovne centre. To nazivamo fizičkim rizikom.
Poduzeća mogu biti izložena i rizicima koji se često nazivaju prijelaznim rizicima, odnosno rizicima koji proizlaze iz prijelaza na zelenije gospodarstvo. Potrošači bi mogli početi kupovati alternativne proizvode, a dobra i usluge mogli bi poskupjeti jer vlade uvode poreze na emisiju ugljika. Zakonodavci bi u nekom trenutku čak mogli zabraniti određene proizvode s velikim emisijama ugljika. Neka poduzeća mogla bi imati koristi od tehničkih inovacija, dok će druga teško s njima držati korak.
Sve bi te promjene mogle snažno pogoditi poduzeća s velikim emisijama ugljika, kao što su proizvođači energije ili prijevoznička poduzeća koja se oslanjaju na fosilna goriva, ako se pravodobno ne prilagode tim promjenama. Nađu li se zbog takvih događaja u financijskim poteškoćama, to će utjecati na vrijednost njihovih obveznica.
Zašto su ti fizički i prijelazni rizici važni za ESB i nacionalne središnje banke država europodručja? Eurosustav drži obveznice mnogih poduzeća iz različitih sektora, zbog čega je izložen navedenim rizicima. Dekarboniziramo svoj portfelj kako bismo smanjili izloženost tim rizicima.
Svojim mjerama podupiremo i zelenu tranziciju gospodarstva u skladu s ciljevima klimatske neutralnosti EU‑a.
Kako ozelenjujemo kupnje obveznica?
Od listopada 2022. usmjeravamo kupnje prema klimatski uspješnijim poduzećima. To znači da u portfelju obveznica povećavamo ponder klimatski uspješnijih poduzeća u odnosu na klimatski manje uspješna poduzeća. Zbog toga su obveznice u našem portfelju povezane sa sve manjim emisijama ugljika.
Nastavljamo kupovati obveznice od poduzeća u različitim sektorima. U određivanju ukupnog iznosa kupnji i dalje se vodimo isključivo ciljem stabilnosti cijena. Međutim, poduzeća koja ne rade na svojoj klimatskoj uspješnosti sve teže dolaze do financiranja.
Glavni je cilj uskladiti naš portfelj obveznica s ciljevima Pariškog sporazuma.
Više pojedinosti možete pronaći u priopćenju za javnost i odgovorima na česta pitanja.
Kako to pomaže u rješavanju problema klimatskih promjena?
Usmjeravanjem kupnji smanjujemo svoju izloženost klimatskim rizicima koja proizlazi iz držanja obveznica. Istodobno potičemo poduzeća u svim sektorima na veću transparentnost u vezi s njihovim klimatskim rizicima i ugljičnim otiskom te na smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je jedan od načina na koji pridonosimo zelenoj tranziciji i ciljevima ugljične neutralnosti EU‑a.
No jasno je da ciljeve ne možemo ostvariti sami. Poduzeća moraju ispuniti preuzete obveze i smanjiti emisije. Osim toga, za borbu protiv klimatskih promjena odgovorni su u prvom redu vlade i parlamenti, koji raspolažu najboljim alatima za to. Kao središnja banka europodručja mi ćemo u tome sudjelovati u okviru svojih ovlasti.