Kako funkcionira ESB‑ov program kupnje vrijednosnih papira?

22. siječnja 2016. (posuvremenjeno 25. studenoga 2022.)

Zašto nam je potreban program kupnje vrijednosnih papira?

U uobičajenim gospodarskim prilikama ESB određivanjem kratkoročnih ključnih kamatnih stopa upravlja širim financijskim uvjetima i, u konačnici, makroekonomskim kretanjima i inflacijom. No zbog svjetske financijske krize 2008. i promjena u načinu funkcioniranja našega gospodarstva ključne kamatne stope približile su se svojoj efektivnoj donjoj granici, odnosno točki na kojoj bi njihovo daljnje smanjivanje imalo slab ili nikakav učinak. ESB je stoga počeo upotrebljavati druge mjere kako bi odgovorio na rizik predugog razdoblja niske inflacije i vratio stopu inflacije na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju, kako Upravno vijeće definira stabilnost cijena. Program kupnje vrijednosnih papira jedan je od alata kojima se ESB služi kako bi to postigao. Neto kupnje u sklopu tog programa prestale su u srpnju 2022., ali glavnice dospjelih vrijednosnih papira koji su kupljeni u sklopu programa još se reinvestiraju u potpunosti.

Kako funkcionira program kupnje vrijednosnih papira?

U sklopu programa kupnje vrijednosnih papira ESB i nacionalne središnje banke kupili su različite vrijednosne papire, među ostalim državne obveznice, vrijednosne papire koje izdaju europske nadnacionalne institucije, korporativne obveznice, vrijednosne papire osigurane imovinom i pokrivene obveznice. Takve kupnje utječu na šire financijske uvjete i, u konačnici, na gospodarski rast i inflaciju trima glavnim kanalima, koji su opisani u nastavku.

Izravan prijenos učinaka

Kada ESB kupi vrijednosne papire privatnog sektora, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom i pokrivene obveznice, koji su povezani s kreditima koje banke odobravaju kućanstvima i poduzećima u realnom gospodarstvu, povećana potražnja za tim vrijednosnim papirima povećava njihovu cijenu. To banke potiče na odobravanje više kredita, koje zatim mogu upotrijebiti za stvaranje i prodaju više vrijednosnih papira osiguranih imovinom ili pokrivenih obveznica. Zbog veće ponude kredita kamatne stope banaka na kredite poduzećima i kućanstvima obično se smanjuju, pa se poboljšavaju opći uvjeti financiranja.

Uravnoteženje portfelja

ESB kupuje vrijednosne papire privatnog i javnog sektora od ulagača kao što su mirovinski fondovi, banke i kućanstva. Ti ulagači mogu se odlučiti uzeti sredstva koja prime u zamjenu za vrijednosne papire koje su prodali ESB‑u i uložiti ih u druge vrijednosne papire. Povećanjem opće potražnje za vrijednosnim papirima, taj mehanizam uravnoteženja portfelja uzrokuje rast cijena i smanjenje prinosa, čak i za vrijednosne papire na koje program kupnje vrijednosnih papira nije usmjeren. Zbog toga se smanjuju troškovi (efektivna tržišna kamatna stopa) za poduzeća koja se žele financirati na tržištima kapitala. Istodobno smanjenje prinosa na vrijednosne papire potiče banke da odobravaju kredite poduzećima ili kućanstvima. Snažnije bankovno kreditiranje realnog gospodarstva obično uzrokuje smanjenje troškova zaduživanja za kućanstva i poduzeća. No ako ulagači iskoriste dodatna sredstva za kupnju vrijednosnih papira s višim prinosom izvan europodručja, moglo bi doći i do pada tečaja eura, zbog čega obično nastaju pritisci na rast inflacije.

Kanalima izravnog prijenosa učinaka i uravnoteženja portfelja poboljšavaju se širi financijski uvjeti za poduzeća i kućanstva u europodručju. Kupnjom vrijednosnih papira smanjuju se troškovi financiranja, što može potaknuti ulaganje i potrošnju. Kada je inflacija preniska, dinamičnija potražnja poduzeća i potrošača u konačnici će pridonijeti vraćanju inflacije na razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Signaliziranje

U razdobljima kada je inflacija predugo preniska, kupnjama vrijednosnih papira signalizira se tržištu da će središnja banka održavati kamatne stope niskima tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Time se smanjuju volatilnost i neizvjesnost na tržištu povezana s budućim kretanjima kamatnih stopa, što poduzećima i kućanstvima olakšava donošenje odluka o ulaganjima. Kamatne stope na dugoročne kredite, na primjer, ostat će na nižoj razini jer banke predviđaju dulje razdoblje niskih kamatnih stopa.

Posuvremenjenje: Objašnjenje je posljednji put posuvremenjeno 25. studenoga 2022. nakon završetka neto kupnji vrijednosnih papira.