EUR-Lex Pristup zakonodavstvu Europske unije

Natrag na početnu stranicu EUR-Lex-a

Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex

Dokument 32014O0010

2014/329/EU: Smjernica Europske središnje banke od 12. ožujka 2014. o izmjeni Smjernice ESB/2011/14 o instrumentima i postupcima monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/10)

SL L 166, 5.6.2014., str. 33–41 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Pravni status dokumenta Više nije na snazi, Datum isteka: 30/04/2015; stavljeno izvan snage 32014O0060

ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2014/329/oj

5.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 166/33


SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 12. ožujka 2014.

o izmjeni Smjernice ESB/2011/14 o instrumentima i postupcima monetarne politike Eurosustava

(ESB/2014/10)

(2014/329/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu alineju njegovog članka 127. stavka 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno prvu alineju njegovog članka 3. stavka 1. te članak12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 18. stavak 2.,

budući da:

(1)

Ostvarenje jedinstvene monetarne politike podrazumijeva utvrđivanje instrumenata i postupaka kojima će se koristiti Eurosustav, koji se sastoji od nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu: „nacionalne središnje banke”) i Europske središnje banke (ESB), kako bi se ta politika provodila na jedinstven način u državama članicama čija je valuta euro.

(2)

ESB ima ovlast utvrditi potrebne smjernice za provođenje monetarne politike Eurosustava, a nacionalne središnje banke imaju obvezu postupati u skladu s tim smjernicama.

(3)

U skladu s člankom 18. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, ESB i nacionalne središnje banke mogu sklapati kreditne poslove s kreditnim institucijama i drugim sudionicima na tržištu a da se pritom odobravanje kredita temelji na odgovarajućem osiguranju. Uvjeti pod kojima su ESB i nacionalne središnje banke spremne sklapati kreditne poslove, uključujući kriterije kojima se određuje prihvatljivost instrumenata osiguranja za potrebe takvih poslova, utvrđeni su u Prilogu I. Smjernici ESB/2011/14 (1), kao i u Odluci ESB/2013/6 (2) i Odluci ESB/2013/35 (3).

(4)

Smjernicu ESB/2011/14 potrebno je izmijeniti na način da odražava promjene u okviru instrumenata osiguranja Eurosustava koje se odnose na: (a) proširenje izvještajnih zahtjeva u vezi s podacima na razini pojedinačnoga kredita na vrijednosne papire osigurane imovinom, koji su osigurani potraživanjima po kreditnim karticama. Time se namjerava održati njihovu prihvatljivost kao osiguranja za kreditne operacije Eurosustava u svjetlu zahtjeva za homogenost imovine koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom, utvrđenih u predzadnjem stavku odjeljka 6.2.1.1. Priloga I. Smjernici ESB/2011/14; i (b) reviziju raspoređivanja određenih kreditnih rejtinga u okviru usklađene ljestvice kreditnih rejtinga Eurosustava.

(5)

Smjernicu ESB/2011/14 potrebno je izmijeniti na način da odražava promjene zbog uvođenja značajnih poboljšanja korespondentnoga centralnobankarskog modela Eurosustava (CCBM). Prvo, odlučeno je da se zahtjev za repatrijaciju kojim se zahtijevalo od drugih ugovornih strana Eurosustava da prije nego što mobiliziraju imovinu kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava, prenesu tu imovinu u sustav namire vrijednosnih papira (SSS) odgovarajućeg izdavatelja, ukloni od 26. svibnja 2014. Stvorio bi se novi kanal za mobilizaciju koji spaja CCBM vezama između sustava namire vrijednosnih papira, kao takav, pri čemu bi svaka druga ugovorna strana Eurosustava mogla koristiti bilo koji SSS/prihvatljivu vezu za mobiliziranje prihvatljive imovine kao kolaterala Eurosustava. Drugo, usluge upravljanja kolateralom od agenta trećih strana, na način kako ih nude agenti treće strane tržištu, trebale bi se poduprijeti na prekograničnoj osnovi preko CCBM-a od 29. rujna 2014.,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene Priloga I.

Prilog I. Smjernici ESB/2011/14 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Smjernici.

Članak 2.

Stupanje na snagu i provedba

1.   Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke.

2.   Nacionalne središnje banke poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile sa stavcima 3., 8., 15. i 16. Priloga ovoj Smjernici, te ih primijenile od 1. travnja 2014. Nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o pravnim tekstovima i sredstvima koji se odnose na te mjere najkasnije do 24. ožujka 2014.

3.   Nacionalne središnje banke poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile sa stavcima 1, 2., 4. do 7., te 10. do 13. Priloga ovoj Smjernici, te ih primijenile od 26. svibnja 2014. Nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o pravnim tekstovima i sredstvima koji se odnose na te mjere najkasnije do 24. ožujka 2014.

4.   Nacionalne središnje banke poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile sa stavcima 9. i 14. Priloga ovoj Smjernici, te ih primijenile od 29. rujna 2014. Nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o pravnim tekstovima i sredstvima koji se odnose na te mjere najkasnije do 24. ožujka 2014.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 12. ožujka 2014.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  Smjernica ESB/2011/14 od 20. rujna 2011. o instrumentima i postupcima monetarne politike Eurosustava (SL L 331, 14.12.2011., str. 1.).

(2)  Odluka ESB/2013/6 od 20. ožujka 2013. o pravilima u vezi s uporabom vlastitih nepokrivenih bankovnih obveznica za koje jamči država kao instrumenata osiguranja za operacije monetarne politike Eurosustava (SL L 95, 5.4.2013., str. 22.).

(3)  Odluka ESB/2013/35 od 26. rujna 2013. o dodatnim privremenim mjerama koje se odnose na operacije refinanciranja Eurosustava i prihvatljivost instrumenata osiguranja (SL L 301, 12.11.2013., str. 6.).


PRILOG

Prilog I. Smjernici ESB/2011/14 mijenja se kako slijedi:

1.

U odjeljku „Kratice” dodaje se sljedeći pojam:

„TPA agent treća strana”.

2.

U odjeljku 1.5. zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Sva prihvatljiva imovina može se koristiti na prekograničnoj osnovi, pomoću korespondentnoga centralnobankarskog modela (CCBM), a u slučaju utržive imovine, putem prihvatljivih veza između sustava namire vrijednosnih papira u EGP-u (SSS).”

3.

U odjeljku 6.2.1.1.2. predzadnji stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Kako bi bio prihvatljiv, vrijednosni papir osiguran imovinom mora biti osiguran imovinom koja stvara novčani tok, a koju Eurosustav smatra homogenom, tj. da imovina koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosni papir osiguran imovinom pripada jednoj od sljedećih kategorija imovine: (a) stambenim hipotekama; (b) hipotekama na poslovnim nekretninama; (c) kreditima malim i srednjim poduzećima; (d) kreditima za kupnju automobila; (e) potrošačkim kreditima; (f) potraživanjima po leasingu; ili (g) potraživanjima po kreditnim karticama. Vrijednosni papiri osigurani imovinom nisu prihvatljivi za operacije monetarne politike Eurosustava ako se skup imovine koji ih osigurava sastoji od heterogene imovine.”

4.

U odjeljku 6.2.1.3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Dužnički instrument mora biti izdan u EGP-u pri središnjoj banci ili pri središnjem depozitoriju vrijednosnih papira (CSD) koji je pozitivno ocijenjen od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u ‚Okviru za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza radi utvrđivanja njihove prihvatljivosti za uporabu u kreditnim operacijama Eurosustava’ (dalje u tekstu: ‚Okvir za procjenu korisnika Eurosustava’) (1)  (2).

(1)  Okvir za procjenu korisnika Eurosustava objavljen je na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu/paym/coll/coll/ssslinks/html/index.en.html."

(2)  Da bi međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na donositelja (en. global bearer form) koji su izdani 1. siječnja 2007. preko međunarodnoga središnjeg depozitorija vrijednosnih papira Euroclear Bank (Belgija) i Clearstream Banking Luxembourg, bili prihvatljivi, moraju biti izdani u obliku novih globalnih zapisa (en. new global notes), te biti deponirani pri zajedničkom skrbniku, koji je međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira, ili, ako je to primjenjivo, CSD koji je pozitivno ocijenjen od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava. Međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na donositelja, koji su bili izdani u obliku klasičnih globalnih zapisa (en. classical global notes) prije 1. siječnja 2007. i zamjenjivi vrijednosni papiri izdani pod istom oznakom ISIN na taj datum ili nakon njega, ostaju prihvatljivi do dospijeća. Uvjet za prihvatljivost međunarodnih dužničkih vrijednosnih papira u globalnom obliku na ime (en. global registered form), izdanih preko međunarodnoga središnjeg depozitorija vrijednosnih papira Euroclear Bank (Belgija) i Clearstream Banking Luxembourg nakon 30. rujna 2010., jest da budu izdani u obliku nove skrbničke strukture za međunarodne dužničke vrijednosne papire. Međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na ime, koji su izdani prije tog datuma ili na taj datum, ostaju prihvatljivi do njihovog dospijeća. Međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na ime, koji su izdani prije tog datuma ili na taj datum, ostaju prihvatljivi do njihovog dospijeća. Međunarodni dužnički vrijednosni papiri u obliku pojedinačnih zapisa koji su izdani prije tog datuma ili na taj datum, ostaju prihvatljivi do njihovog dospijeća.”"

5.

Odjeljak 6.2.1.4. zamjenjuje se sljedećim:

„Dužnički instrument mora biti prenosiv. Mora se držati i namiriti u europodručju preko računa otvorenoga u Eurosustavu ili u sustavu namire vrijednosnih papira, koji je pozitivno ocijenjen od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava, tako da oblik i sadržaj, kao i unovčenje, uređuje pravo države članice.

Ako CSD u kojemu se izdaje imovina i CSD u kojem se drži imovina nisu istovjetni, tada ta dva središnja depozitorija vrijednosnih papira moraju biti povezana vezom koja je pozitivno ocijenjena od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava (3).

(3)  Popis prihvatljivih veza objavljen je na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu/paym/coll/coll/ssslinks/html/index.en.html.”"

6.

Odjeljak 6.2.1.5. zamjenjuje se sljedećim:

„Dužnički instrument mora biti uvršten za trgovanje na uređenom tržištu, kao što je određeno u Direktivi 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata kojom se mijenjaju direktive Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktiva 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 93/22/EEZ (4), ili koji su uvršteni za trgovanje na određenim neuređenim tržištima koje odredi ESB (5). Ocjena neuređenih tržišta koju daje Eurosustav, utemeljena je na trima načelima – sigurnosti, transparentnosti i dostupnosti (6).

(4)  SL L 145, 30.4.2004., str. 1."

(5)  Popis prihvatljivih neuređenih tržišta objavljuje se na mrežnoj stranici ESB-a, www.ecb.europa.eu te se ažurira najmanje jedanput godišnje."

(6)  ‚Sigurnost’, ‚transparentnost’ i ‚dostupnost’ određeni su od Eurosustava samo u smislu obavljanja funkcije Eurosustava u svezi s upravljanjem kolateralom. Cilj postupka odabira nije usmjeren na procjenu istinske kvalitete različitih tržišta. Načela je potrebno tumačiti na sljedeći način: Sigurnost znači sigurnost glede transakcija, a posebno sigurnost što se tiče valjanosti i ovršivosti transakcija. Transparentnost znači neometani pristup informacijama o pravilima poslovanja i djelovanja tržišta, financijskim značajkama imovine, mehanizmu formiranja cijene te o relevantnim cijenama i količinama (kotacije, kamatne stope, opseg trgovanja, nenamireni iznos itd.). Dostupnost se odnosi na mogućnost Eurosustava da sudjeluje na tržištu i da ima pristup tržištu; tržište je dostupno za potrebe upravljanja kolateralom ako njegova pravila poslovanja i djelovanja omogućuju Eurosustavu da dođe do informacija i provede transakcije kada je to potrebno u tu svrhu.”"

7.

U odjeljku 6.2.3.2. tablica 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Kriteriji prihvatljivosti

Utrživa imovina  (7)

Neutrživa imovina  (8)

Vrsta imovine

Dužnički certifikati ESB-a

Ostali utrživi dužnički instrumenti  (9)

Kreditna potraživanja

Hipotekarni dužnički instrumenti

Bonitetni standardi

Imovina mora zadovoljavati visoke bonitetne standarde. Visoki se bonitetni standardi ocjenjuju primjenom pravila ECAF-a za utrživu imovinu  (9).

Dužnik/garant mora zadovoljavati visoke bonitetne standarde. Kreditna sposobnost ocjenjuje se primjenom pravila ECAF-a za kreditna potraživanja.

Imovina mora zadovoljavati visoke bonitetne standarde. Visoki se bonitetni standardi ocjenjuju primjenom pravila ECAF-a za hipotekarne dužničke instrumente.

Mjesto izdanja

EGP  (9)

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Namira/postupci upravljanja

Mjesto namire: europodručje

Instrumenti moraju biti deponirani centralno u nematerijaliziranom obliku pri nacionalnim središnjim bankama ili u sustavu namire vrijednosnih papira koji je pozitivno ocijenjen od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava

Postupci Eurosustava

Postupci Eurosustava

Vrsta izdavatelja/dužnika/garanti

Nacionalne središnje banke

Javni sektor

Privatni sektor:

Međunarodne i nadnacionalne institucije

Javni sektor

Nefinancijska društva

Međunarodne i nadnacionalne institucije

Kreditne institucije

Mjesto osnivanja izdavatelja, dužnika i garanta

Izdavatelj  (9): EGP ili države skupine G10 izvan EGP-a

Dužnik: EGP

Garant  (9): EGP

Europodručje

Europodručje

Prihvatljiva tržišta

Uređena tržišta

Neuređena tržišta koja prihvaća ESB

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Valuta

Euro

Euro

Euro

Minimalna veličina

Nije primjenjivo

Prag za minimalnu veličinu u vrijeme dostave kreditnog potraživanja:

za domaće korištenje: prema izboru NSB-a,

za prekogranično korištenje: opći prag od 500 000 eura.

Nije primjenjivo

Mjerodavno pravo

Za vrijednosne papire osigurane imovinom stjecanje odnosne imovine mora biti uređeno pravom države članice EU-a. Pravo koje uređuje odnosna kreditna potraživanja mora biti pravo države EGP-a.

Mjerodavno pravo za ugovor o kreditnom potraživanju i mobilizaciji: pravo države članice

Ukupni broj različitih pravnih sustava koji se primjenjuju:

(a)

druga ugovorna strana;

(b)

vjerovnik;

(c)

dužnik;

(d)

garant (ako je primjenjivo);

(e)

kreditno potraživanje; i

(f)

na ugovor o mobilizacijine smije biti veći od dva

Nije primjenjivo

Prekogranična uporaba

Da

Da

Da

8.

U odjeljku 6.3.1. bilješke 67. i 69. zamjenjuju se sljedećim:

„(*)

Usklađena ljestvica kreditnih rejtinga Eurosustava objavljena je na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu. Kreditni rejting koji pripada 3. stupnju kreditne kvalitete znači minimalni dugoročni rejting ‚BBB-’, koji dodjeljuje Fitch ili Standard&Poor's, ‚Baa3’ koji dodjeljuje Moody's ili ‚BBBL’ koji dodjeljuje DBRS.”

„(**)

‚Trostruki A’ znači dugoročni rejting ‚AAA’, koji dodjeljuje Fitch, Standard&Poor's ili DBRS, ili ‚Aaa’ koji dodjeljuje Moody's.”

9.

U odjeljku 6.4.2. stavak (k) zamjenjuje se sljedećim:

„Imovina se vrednuje svakog dana. Nacionalne središnje banke (10) svakodnevno izračunavaju zahtijevanu vrijednost odnosne imovine, uzimajući u obzir promjene u neotplaćenim iznosima kredita, načela vrednovanja, navedena u odjeljku 6.5. i zahtijevane korektivne faktore.

(10)  Kada se koriste usluge koje pruža agent treća strana, postupak vrednovanja prenosi se agentu trećoj strani, na temelju informacija dostavljenim od strane odgovarajućeg NSB-a agentu trećoj strani.”"

10.

U odjeljku 6.6. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nacionalne središnje banke (i ESB) razvile su mehanizam kako bi osigurale da se sva prihvatljiva imovina može koristiti na prekograničnoj osnovi. To je korespondentni centralnobankarski model (CCBM), po kojem nacionalne središnje banke nastupaju kao skrbnici (‚korespondenti’) jedne drugima (i za ESB) za imovinu koja je prihvaćena kod njihovog lokalnog depozitorija, agenta treće strane ili sustava namire. Za neutrživu imovinu, tj. kreditna potraživanja i hipotekarne dužničke instrumente, koji se ne mogu prenositi preko sustava namire vrijednosnih papira, mogu se koristiti posebna rješenja. (11) CCBM se može koristiti kako bi se kolateralizirale sve vrste kreditnih operacija Eurosustava. Osim CCBM-a, druge ugovorne strane mogu koristiti prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira za prekogranični prijenos utržive imovine sa svojim lokalnim sustavima namire vrijednosnih papira (12); druge ugovorne strane mogu također koristiti te prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira zajedno s CCBM-om (CCBM s vezama – vidjeti odjeljak 6.6.3.). Nadalje, CCBM (uključujući CCBM s vezama) koristi se kao temelj za prekograničnu uporabu usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana.

(11)  Pojedinosti su navedene u brošuri pod naslovom ‚Postupak korespondentnog centralnobankarskog modela (CCBM) za druge ugovorne strane Eurosustava’ koji je objavljen na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu."

(12)  Prihvatljiva imovina može se koristiti preko računa središnje banke u sustavu namire vrijednosnih papira koji se nalaze u državama koje nisu država u kojoj se nalazi predmetna središnja banka, ako je Eurosustav odobrio korištenje takvog računa. Od 1999. središnja banka De Nederlandsche Bank ovlaštena je za korištenje svojeg računa u Euroclear Belgium za namiru kolateralnih transakcija u euroobveznicama koje je izdao taj međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira. Od kolovoza 2000. središnja banka Central Bank of Ireland ovlaštena je za otvaranje takvog računa u Euroclear banci. Taj se račun može koristiti za svu prihvatljivu imovinu koja se drži u Euroclearu, tj. uključujući prihvatljivu imovinu prenesenu na Euroclear preko prihvatljivih veza.”"

11.

U odjeljku 6.6.1. zadnji stavak zamjenjuje se sljedećim:

„CCBM je na raspolaganju drugim ugovornim stranama (za utrživu i za neutrživu imovinu) od 9.00 do 16.00 sati prema vremenu srednjoeuropskom vremenu (SEV) svakoga radnog dana sustava TARGET2. Druga ugovorna strana koja želi koristiti CCBM mora o tome obavijestiti NSB od kojeg želi dobiti kredit, tj. svoj matični NSB, prije 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV). Osim toga, druga ugovorna strana mora se pobrinuti da kolateral za osiguranje operacija monetarne politike bude dostavljen na račun korespondentne središnje banke najkasnije do 16.45 prema srednjoeuropskom vremenu (SEV). Upute ili prijenosi imovine koje ne poštuju taj rok uzet će se u obzir, u okviru mogućnosti, samo za kredit koji se odobrava sljedećega radnog dana sustava TARGET2. Kada druge ugovorne strane predvide potrebu da se CCBM koristi kasno tijekom dana, one bi, kad je to moguće, trebale dostaviti imovinu unaprijed (tj. unaprijed deponirati imovinu). U iznimnim okolnostima, ili kad je to potrebno u svrhu monetarne politike, ESB može odlučiti produljiti vrijeme zatvaranja CCBM-a do vremena zatvaranja sustava TARGET2, u suradnji sa središnjim depozitorijima vrijednosnih papira u pogledu njihove raspoloživosti da produlje zaključne rokove za utrživu imovinu.”

12.

Odjeljak 6.6.2. zamjenjuje se sljedećim:

„Za prekogranični prijenos utržive imovine, osim CCBM-a, mogu se koristiti i prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira EGP-a.

Izravna ili neizravna veza između dva sustava namire vrijednosnih papira omogućuje sudioniku u jednom od sustava namire vrijednosnih papira da drži vrijednosne papire izdane u drugom sustavu namire vrijednosnih papira, a da pritom nije sudionik toga drugog sustava namire vrijednosnih papira (13). Prije nego što se takve veze mogu koristiti za prijenos kolaterala za kreditne operacije Eurosustava, potrebno je da ih Eurosustav procijeni i odobri u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava (14).

Sa stanovišta Eurosustava, CCBM i veze između sustava namire vrijednosnih papira EGP-a imaju istu ulogu, koja omogućuje drugim ugovornim stranama prekogranično korištenje kolaterala, što znači da oba sustava omogućuju drugim ugovornim stranama korištenje kolaterala kako bi dobile kredit od svojeg matičnog NSB-a, čak i ako je taj kolateral izdan u sustavu namire vrijednosnih papira u drugoj državi. CCBM i veze između sustava namire vrijednosnih papira ispunjavaju tu funkciju na različite načine. Pri CCBM-u, prekogranični odnos uspostavlja se između nacionalnih središnjih banaka. One međusobno djeluju kao skrbnici. Korištenjem veze, prekogranični odnos uspostavlja se između sustava namire vrijednosnih papira. Oni otvaraju omnibus račune jedni kod drugih. Imovina položena kod korespondentne središnje banke može se koristiti samo za osiguranje kreditnih operacija Eurosustava. Imovina koja se drži putem veze može se koristiti za kreditne operacije Eurosustava, kao i za bilo koju drugu svrhu koju odabere druga ugovorna strana. Koristeći veze između sustava namire vrijednosnih papira, druge ugovorne strane drže imovinu na vlastitom računu u svojemu matičnom sustavu namire vrijednosnih papira, te nemaju potrebe za skrbnikom.

(13)  Veza između dva sustava namire vrijednosnih papira sastoji se od niza postupaka i rješenja za prekogranični prijenos vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku. Veza preuzima oblik omnibus računa otvorenoga od sustava namire vrijednosnih papira (SSS investitor) u drugom sustavu namire vrijednosnih papira (SSS izdavatelj) Izravna veza podrazumijeva da ne postoji posrednik između dva sustava namire vrijednosnih papira. Neizravne veze između sustava namire vrijednosnih papira mogu se također koristiti za prekogranični prijenos vrijednosnih papira Eurosustavu. Neizravna veza je ugovorno i tehničko rješenje koje omogućuje da dva sustava namire vrijednosnih papira koji nisu međusobno izravno povezani, razmjenjuju transakcije vrijednosnim papirima ili prijenose preko trećeg sustava namire vrijednosnih papira, koji djeluje kao posrednik."

(14)  Popis prihvatljivih veza objavljen je na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu/paym/coll/coll/ssslinks/html/index.en.html.”"

13.

U odjeljku 6.6. dodaje se sljedeći odjeljak 6.6.3.:

„6.6.3.   CCBM s vezama

Moguće je i da druge ugovorne strane koriste izravne i neizravne veze iz odjeljka 6.6.2. zajedno s CCBM-om da mobiliziraju prihvatljivu utrživu imovinu na prekograničnoj osnovi.

Prilikom korištenja veza između sustava namire vrijednosnih papira u kombinaciji s CCBM-om, druge ugovorne strane drže imovinu izdanu u SSS-u izdavatelju na računu pri SSS-a investitoru, izravno ili preko skrbnika. U slučaju neizravnih veza, treći sustav namire vrijednosnih papira može djelovati kao sustav SSS posrednik.

Ta se imovina može izdati u središnjem depozitoriju vrijednosnih papira EGP-a izvan europodručja, pod uvjetom da je veza između SSS-a izdavatelja i SSS-a investitora, pozitivno ocijenjena od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava.

Image

Kada se prihvatljiva imovina treba prenijeti preko CCBM-a svezama, druge ugovorne strane osiguravaju da se vrijednosni papiri isporuče na račun odgovarajućeg SSS-a investitora do 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV) na datum namire, kako bi se osigurala namira operacija s istim danom namire. Svaki zahtjev za mobilizaciju koji je zaprimio matični NSB od svojih drugih ugovornih strana nakon 16.00 sati, ili svaki zahtjev za isporuku prihvatljive imovine na račun odgovarajućeg CSD-a investitora, nakon 16.00 sati, postupat će se u okviru mogućnosti, u skladu sa zaključnim rokovima uključenih središnjih depozitorija vrijednosnih papira.”

14.

U odjeljku 6.6. dodaje se sljedeći odjeljak 6.6.4.:

„6.6.4.   CCBM s uslugama upravljanja kolateralom, koje pruža agent treća strana

CCBM (uključujući CCBM s vezama) također se koristi kao osnova za prekograničnu uporabu usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana, pri čemu NSB države članice, kada su ponuđene usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana za prekograničnu uporabu Eurosustava, djeluje kao korespondentna središnja banka (CCB) za nacionalne središnje banke u drugim državama članicama čije su druge ugovorne strane zahtijevale uporabu odgovarajućih usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana na prekograničnoj osnovi. Odgovarajući agent treća strana bit će pozitivno ocijenjen od strane Eurosustava.

Prekogranične usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana dopuštaju drugim ugovornim stranama da povećaju ili smanje iznos kolaterala koji pružaju svojem matičnom NSB-u (dalje u tekstu: ‚ukupni iznos’).

Image

Bilješka: Strelica ‚Informacije o kolateralu’ između druge ugovorne strane A i NSB-a A ne mora biti značajna pri određenim agentima trećih strana (ovisno o odabranome ugovornome modelu) te u tom slučaju druga ugovorna strana ne šalje uputu NSB-u A, niti prima potvrdu od NSB-a A.”

15.

U Dodatku 8. umeće se sljedeći stavak kao predzadnji stavak:

„Za vrijednosne papire osigurane imovinom pri kojima imovina koja stvara novčani tok sadržava potraživanja po kreditnim karticama, zahtjevi u vezi s informacijama na razini pojedinačnog kredita primjenjuju se od 1. travnja 2014., a devetomjesečno prijelazno razdoblje završava 31. prosinca 2014.”

16.

U Dodatku 8. druga bilješka zamjenjuje se sljedećim:

„(*)

tj. 30. rujna 2013. za vrijednosne papire osigurane hipotekom na stambenim nekretninama i kredite malim i srednjih poduzećima, 30. studenoga 2013. za vrijednosne papire osigurane hipotekom na poslovnim nekretninama, 30. rujna 2014. za kredite za kupnju automobila, potrošačke kredite i potraživanja po leasingu i 31. prosinca 2014. za potraživanja po kreditnim karticama.”


(7)  Dodatne pojedinosti navedene su u odjeljku 6.2.1.

(8)  Dodatne pojedinosti navedene su u odjeljku 6.2.2.

(9)  Bonitetni standard utrživih dužničkih instrumenata koji nemaju rejting, koje su izdala ili za koje jamče nefinancijska društva utvrđuje se na temelju izvora za kreditnu procjenu koji je izabrala odgovarajuća druga ugovorna strana, u skladu s pravilima ECAF-a koja se primjenjuju na kreditna potraživanja, kao što je navedeno u odjeljku 6.3.3. U slučaju tih utrživih dužničkih instrumenata, izmijenjeni su sljedeći kriteriji prihvatljivosti za utrživu imovinu: mjesto osnivanja izdavatelja/garanta: europodručje; mjesto izdanja: europodručje.”


Vrh