10.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

C 192/1

---

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 4. veljače 2015.

o preispitivanju misije i organizacije Europskog odbora za sistemske rizike

(CON/2015/4)

(2015/C 192/01)

Uvod i pravna osnova

Europska komisija je 8. kolovoza 2014. donijela izvješće o misiji i organizaciji Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) (1) (dalje u tekstu: Izvješće Komisije).

Nadležnost Europske središnje banke (ESB) za davanje mišljenja o Izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću utemeljena je na članku 20. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i članku 8. Uredbe Vijeća (EU) br. 1096/2010 (3). Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

Izvješće Komisije preispituje misiju i organizaciju ESRB-a u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 1092/2010 i članku 8. Uredbe (EU) br. 1096/2010. Općenito, ESB podržava zaključke donesene u Izvješću Komisije.

ESB smatra da trenutno nisu potrebne značajne promjene pravnog okvira ESRB-a. Razdoblje preispitivanja je bilo relativno kratko, i ESB smatra da je ESRB, uzimajući sve u obzir, dobro funkcionirao. Međutim, neke tehničke prilagodbe operativnog okvira ESRB-a poboljšale bi njegovu učinkovitost i povećale njegov doprinos sprječavanju i smanjivanju sistemskih rizika za financijsku stabilnost koji proizlaze iz kretanja unutar financijskog sustava. Europski parlament, Vijeće i Komisija bi trebali uzeti u obzir te tehničke prilagodbe prilikom procjene postoji li potreba za konkretnim zakonodavnim prijedlozima (4). S tim u vezi, kada Komisija predloži konkretne prijedloge zakonodavnih akata, ESB daje svoje mišljenje u skladu sa svojim nadležnostima na temelju Ugovora.

Posebne napomene

1.   Potpora koju ESB pruža ESRB-u

1.1.   Veza između makrobonitetnog nadzora ESRB-a u Europskoj Uniji i mandata ESB-a za monetarnu politiku, financijsku stabilnost i nadzor banaka

ESRB je osnovan 2010. radi provođenja makrobonitetnog nadzora u Uniji. Sukladno članku 127. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, glavni cilj ESB-a je održavanje stabilnosti cijena u skladu s kojim ESB utvrđuje i provodi monetarnu politiku za europodručje. Nadalje, sukladno članku 127. stavku 5. Ugovora, Europski sustav središnjih banaka (ESSB) doprinosi nesmetanom vođenju politika koje se odnose na stabilnost financijskog sustava. Te politike se utvrđuju i vode na temelju odgovarajućih skupina makroekonomskih i makrofinancijskih varijabli i analiza.

Od svog osnivanja, ESRB se oslanja na makroekonomsko, financijsko i monetarno stručno znanje svih središnjih banaka ESSB-a, posebno na područjima praćenja financijske stabilnosti, makroekonomske analize, analize tržišnih uvjeta i tržišnih infrastruktura, kao i na području prikupljanja statističkih podataka. Pored toga, ESRB je imao koristi od sinergije u stručnom znanju, sredstvima i infrastrukturi u kontekstu postojećih aktivnosti ESSB-a.

Aktivnosti koje ESB provodi radi osiguravanja potpore ESRB-u nemaju utjecaja na institucionalnu, funkcionalnu i financijsku neovisnost ESB-a, niti na obavljanje zadaća ESSB-a temeljem Ugovora i Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. ESB ostaje u dobrom položaju da nastavi osigurati analitičke, statističke, financijske i administrativne potpore ESRB-u u skladu s postojećim mehanizmima, posebno na temelju Uredbe (EU) br. 1096/2010. U odnosu na prijedlog za jačanje autonomije ESRB-a (5) koji je iznijelo nekoliko zainteresiranih strana u postupku savjetovanja Komisije, ESB smatra da bi trebalo tražiti primjerenu ravnotežu budući da bi neopravdan stupanj autonomije bio nespojiv s kontinuiranim oslanjanjem ESRB-a na ugled i stručno znanje ESB-a (6).

1.2.   Predsjednik Općeg odbora ESRB-a

ESB podržava prijedlog Komisije za zadržavanje predsjednika ESB-a kao predsjednika Općeg odbora ESRB-a. Središnje banke imaju važnu ulogu u makrobonitetnoj politici zbog njihove odgovornosti za stabilnost financijskog sustava, njihovog analitičkog stručnog znanja i informacija koje imaju o realnom gospodarstvu, financijskim tržištima i tržišnim infrastrukturama. Posebno, ESB osigurava analitičku, statističku, administrativnu i logističku potporu ESRB-u te osigurava blisku suradnju na tehničkoj razini međusobnim predstavljanjem u Savjetodavnom tehničkom odboru (ATC) ESRB-a i Odboru za financijsku stabilnost ESB-a.

Sudjelovanje guvernera svih središnjih banaka ESSB-a u Općem odboru ESSB-a, kao i dodjeljivanje predsjedništva predsjedniku ESB-a temeljem Uredbe (EU) br. 1092/2010, naglašava važnost uloge središnjih banaka u funkcioniranju ESRB-a. Uloga predsjednika ESB-a kao predsjednika Općeg odbora ESRB-a se stoga ne bi trebala mijenjati.

Što je važnije, predsjednik ESB-a trebao bi biti ponovno imenovan kao predsjednik Općeg odbora ESRB-a do kraja 2015., budući da Uredba (EU) br. 1092/2010 predviđa izričito ograničenje mandata (7). Stoga je prijedlog zakonodavnog akta kojim se utvrđuje način imenovanja predsjednika potrebno izraditi i donijeti u prvoj polovici 2015.

2.   Organizacija ESRB-a

2.1.   Preispitivanje sastava Općeg odbora ESRB-a

U odnosu na prijedlog Komisije za racionalizaciju i smanjenje veličine Općeg odbora ESRB-a (8), ESB smatra da postoje samo vrlo ograničene mogućnosti za smanjenje članstva. Ustvari, ESB zauzima stajalište da svi donositelji makrobonitetnih odluka trebaju sudjelovati u Općem odboru. S obzirom na njihovu središnju ulogu u makrobonitetnoj politici, Opći odbor bi trebao uključivati predstavnike iz svih središnjih banaka ESSB-a i nacionalnih makrobonitetnih tijela, kada to nisu središnje banke, iako ne nužno s pravom na glasovanje. Pored toga, bilo bi korisno da je jedinstveni nadzorni mehanizam zastupljen u Općem odboru, bez prava na glasovanje, tj. na isti način na koji su trenutačno zastupljena nacionalna nadzorna tijela.

2.2.   Preispitivanje sastava i zadaća Upravljačkog odbora

ESB je suglasan s prijedlogom Komisije za jačanje uloge Upravljačkog odbora. Na primjer, Upravljački odbor može se upotrijebiti kao platforma za razmjenu informacija o planiranim makrobonitetnim mjerama prije nego što je o njima službeno obaviješten ESRB, čime se osigurava sudjelovanje svih dotičnih makrobonitetnih tijela. Navedena makrobonitetna tijela mogu biti pozvana kao ad hoc sudionici odgovarajućih sastanaka Upravljačkog odbora. To bi pružilo priliku ESB-u za raspravljanje o mogućim učincima prelijevanja i zaraze, posebno s državama članicama izvan europodručja, prije poduzimanja makrobonitetnih mjera. Nadalje, Upravljački odbor bi mogao uzeti proaktivniji, progresivniji pristup u određivanju prioriteta za dnevni red Općeg odbora i utvrđivanju ključnih pitanja politike u obliku programa rada. Upravljački odbor bi trebao osigurati transparentnost prema Općem odboru u obavljanju tih zadaća. Osnažena uloga Upravljačkog odbora ni na koji način ne bi smjela ugroziti ulogu Općeg odbora kao jedinog tijela ESRB-a nadležnog za odlučivanje. Konačno, ESB smatra korisnim zastupljenost SSM-a u Upravljačkom odboru.

2.3.   Ostali organizacijski dijelovi (ATC i ASC)

ESRB je osnovao različite organizacijske dijelove radi potpore svom analitičkom radu. ATC doprinosi radu ESRB-a u nekoliko područja (9). Savjetodavni znanstveni odbor (ASC) donosi inovativniju, vanjsku i znanstvenu perspektivu radu ESRB-a. ESB smatra da nisu potrebne dalekosežne promjene sastava ili strukture tih odbora. Komisija je predložila neka područja za poboljšanje, tj. u vezi s veličinom ATC-a, transparentnosti rada ASC-a i užom povezanošću ASC-a s dnevnim redom ESRB-a (10). Mišljenje ESB-a jest da bi svaka promjena veličine ATC-a trebala odražavati promjene u sastavu Općeg odbora. U pogledu ASC-a, transparentnost bi se mogla unaprijediti radom na prioritetnim pitanjima, kako su utvrđena od strane Općeg odbora i Upravljačkog odbora, pod uvjetom da ASC zadrži mogućnost analize pitanja na vlastitu inicijativu.

2.4.   Uloga glavnog direktora

Izvješće Komisije ukazuje na to da bi Komisija dalje ispitala mogućnost stvaranja uloge glavnog direktora s punim radnim vremenom, nadležnog za svakodnevne aktivnosti ESRB-a (11). Iako bi takva organizacijska promjena mogla biti korisna (12), činjenica da će se ESRB nastaviti oslanjati na analitičku, statističku, administrativnu i logističku potporu predstavlja održavanje izražene prisutnosti ESB-a u tijelima ESRB-a koja donose odluke. U tu svrhu, imenovanje glavnog direktora ESRB-a trebalo bi uravnotežiti dodjeljivanjem ex officio predsjedništva Općeg odbora predsjedniku ESB-a (13). ESB nadalje predlaže da se opseg uloge glavnog direktora dodatno pojasni, na primjer u odnosu na zadaće i odgovornosti predsjednika i voditelja Tajništva, i također u smislu zahtjeva u vezi s odgovornošću i izvještajnih zahtjeva, kao i vanjskog predstavljanja ESRB-a.

3.   Alati ESRB-a

3.1.   Komunikacijski alati (uključujući dopise i javne izjave)

ESB smatra da su dodatna pojašnjenja opravdana u odnosu na prijedlog proširenja alata ESRB-a (14). Komisija predlaže širenje postojećih alata, što uključuje upozorenja i preporuke kao dva glavna komunikacijska alata, upotrebljavanjem više „meke sile”. Kao primjer, Izvješće Komisije navodi objavljivanje dopisa ili izjava kao sredstvo za poboljšanje fleksibilnost funkcije ranog upozorenja prije izdavanja formalnih upozorenja ili preporuka. ESB podržava takav pristup, koji bi trebao omogućiti ESRB-u isticanje nekih rizika u ranijoj fazi bez da nužno mora izdati formalno upozorenje.

3.2.   Sudjelovanje ESRB-a u zakonodavnom postupku Unije

ESB primjećuje da je nekoliko zainteresiranih strana u savjetovanju Komisije, kao i u drugim izvješćima o istom pitanju (15), sugeriralo da bi ESRB trebao u različitim oblicima biti uključen u zakonodavni postupak Unije. Važno je naglasiti da su zakonodavni postupci Unije uređeni odgovarajućim odredbama Ugovora. Uz to, Uredba (EU) br. 1092/2010 već pruža osnovu za izdavanje preporuka Komisiji od strane ESRB-a u vezi s odgovarajućim zakonodavstvom Unije (16).

Stručno znanje ESRB-a u području financijske stabilnosti bilo bi naravno korisno u raspravi o političkim inicijativama Unije. ESB smatra da, u skladu s navedenim razlozima za proaktivnu komunikacijsku strategiju, ESRB može dati svoj doprinos u zakonodavnom postupku, na primjer, isticanjem Komisiji područja u kojima bi buduće zakonodavno djelovanje moglo biti potrebno. Drugi mogući put za uključivanje mogao bi biti sudjelovanje ESRB-a u javnim savjetovanjima koje organizira Komisija. Međutim, ESB smatra da nije potrebno uspostaviti formalnu ulogu za ESRB u zakonodavnom postupku Unije koja nadilazi ono što je već predviđeno Uredbom (EU) br. 1092/2010.

4.   Pristup podacima od strane ESRB-a

4.1.   Osiguranje statističke potpore ESRB-u od strane ESB-a

U svjetlu svog iskustva u razdoblju preispitivanja, ESB ocjenjuje da je trenutni okvir za dostavljanje podataka ESRB-u primjeren i potvrđuje da Tajništvo ESRB-a i europska nadzorna tijela blisko surađuju. Unatoč tome, mogli bi se poboljšati postupci koji se odnose na razmjenu podataka.

Kao dio osiguranja statističke potpore ESRB-u, ESB je dosad osigurao da se početni zahtjevi za redovito izvješćivanje o agregiranim podacima utvrđeno u Odluci ESRB/2011/6 (17) obavlja pravodobno i s podacima visoke kvalitete. Odluka ESRB/2011/6 donesena je nakon ključnog doprinosa zajedničke grupe, koja se sastoji od predstavnika Tajništva ESRB-a, ESB-a i europskih nadzornih tijela, rješavanju potreba ESRB-a za statističkim podacima (18). Ovi podaci se upotrebljavaju na redovitim informativnim sastancima Općeg odbora ESRB-a i ATC-a, i posebno u prikazu rizika ESRB-a, koji se objavljuje tromjesečno od rujna 2012.

4.2.   Opći postupci za pristup podacima

ESB bi također podržao pojednostavljenje postupaka pristupa podacima u slučajevima kada su podaci već dostupni u europskim ili nacionalnim tijelima i kada je potrebno utvrditi samo sadržaj, oblik i pravo pristupa takvim podacima. Postupak bi trebao i dalje omogućavati dotičnim institucijama ili tijelima (npr. europskim nadzornim tijelima, nacionalnim tijelima ili ESSB-u) provjeru poštuju li se preostala ograničenja, kao što su ograničenja diseminacije podataka. Obratno, postojeći postupak glasovanja Općeg odbora ESRB-a bio bi i dalje prikladan u slučajevima kada podaci nisu dostupni, čime bi potaknuo pokretanje pravih ad hoc anketa, koje zahtijevaju prikupljanje podataka od financijske industrije.

4.3.   Pristup ESRB-a neagregiranim podacima

Od njegovog osnivanja, statističke potrebe ESRB-a, agregirane i u odnosu na određeno društvo, u velikoj se mjeri ispunjavaju putem ad hoc zahtjeva. Međutim, postupci za prikupljanje, obradu i diseminaciju takvih podataka su složeni i dugotrajni što također utječe na vremenski raspored daljnjeg analitičkog rada. Uzimajući u obzir važno dopunjavanje između agregiranih podataka i podataka na razini društva za makrobonitetnu analizu i oblikovanje makrobonitetne politike, potrebno je preispitati trenutačni ograničavajući pravni okvir za dobivanje odgovarajućih informacija. Posebno, članak 15. Uredbe (EU) br. 1092/2010 ograničava sposobnost ESRB-a (preko njegovog Tajništva i statističke i analitičke potporne funkcije ESB-a) za dobivanje pojedinačnih podataka na razini društva na pravovremen i prikladan način za potrebe provođenja makrobonitene analize. Složeni postupci su morali biti uspostavljeni kako bi se riješila ta ograničenja. Ti postupci bi dijelom mogli biti pretjerani, s obzirom da neke podatke na razini društva, kao što su podaci o pojedinačnim financijskim izvještajima navedenih banaka, koji trenutno idu u „tamnu komoru” kojom upravlja Tajništvo ESRB-a, zapravo mogu objaviti društva.

Stoga, ESB snažno podupire preispitivanje članka 15. Uredbe (EU) br. 1092/2010 kako bi se postupci za dostavljanje pojedinačnih podataka na razini društva bolje uskladili s potrebama ESRB-a i učinili manje ograničavajućim, razlikovanjem podataka koji su osjetljivi (npr. o međupovezanosti) i osiguranjem odgovarajuće zaštite povjerljivosti.

ESB predlaže razlikovanje, slično onom Odbora za financijsku stabilnost (19), između podataka o „ukupnoj i pojedinačnoj izloženosti” (engl. „institution-to-aggregate” data), tj. jedna institucija izvješćuje o svojim ukupnim izloženostima kao što je bilanca i računi dobiti i gubitka, ili prema različitim kategorijama protustavki (npr. banke ili državne agencije) razvrstanim po čimbenicima rizika, i podataka o „dvostrukim izloženostima” (engl. „institution-to-institution” data), tj. institucije izvješćuju o dvostrukim izloženostima. Dok oba slučaja mogu uključivati povjerljive i osjetljive podatke i stoga trebaju biti predmetom zaštite povjerljivosti te pažljive pojedinačne procjene, kategorija podataka o „dvostrukim izloženostima” (engl. „institution-to-institution” data) će se u mnogim slučajevima pokazati osjetljivijom i zbog toga bi trebala biti predmetom ograničenja u skladu s tekućim postupkom. Nasuprot tome, kategorija podataka o „ukupnoj i pojedinačnoj izloženosti” (engl. „institution-to-aggregate” data) može biti predmetom još pojednostavljenijeg postupka, ne dovodeći u pitanje pravo da se zahtijeva strože postupanje u posebnim slučajevima kada je to opravdano zbog osjetljivosti podataka. U području gdje agregirani podaci nisu prikladni za analitičke svrhe zbog čimbenika „repa” i s njima povezanim rizicima, bitne su mjere raspodjele i zahtijevaju više granularnosti. Trebalo bi također imati na umu da se većina podataka dostavlja nekoliko tjedana ili čak mjeseci nakon referentnog razdoblja, čime dodatno gube na svojoj osjetljivosti.

Opći odbor ESRB-a bi mogao ustanoviti postupke za razmjenu navedenih podataka o ukupnoj i pojedničanoj izloženosti (engl. „institution-to-aggregate” data) i podataka na razini društva, u okviru sveukupnog pravnog okvira koji uređuje takvu razmjenu informacija. ESB ima na raspolaganju odgovarajuće postupke za zaštitu istinski povjerljivih podataka i u tom pogledu može koristiti svoje široko iskustvo (20).

4.4.   Zahtjevi za nadzorno izvješćivanje

Konačno, ESB bi htio potaknuti europska nadzorna tijela na davanje prikladne težine potrebama ESRB-a prilikom razmatranja novih ili izmijenjenih izvještajnih zahtjeva, kako bi bolje odrazili makrobonitetne analitičke potrebe. Sa svoje strane, ESB već uzima u obzir zahtjeve ESRB-a u vezi s podacima u tekućem radu za razvoj nove ili poboljšane statistike, kroz svoje „procjene koristi i troškova”, koje odgovaraju „procjenama učinka” Komisije.

5.   Interakcija između ESRB-a i SSM-a

5.1.   Zastupljenost SSM-a u strukturama ESRB-a

U vrijeme uspostave mehanizama upravljanja ESRB-a, bankovna unija još nije postojala. Kako bi odrazila promjene u kontekstu Europskog sustava financijskog nadzora, uključujući osnivanje SSM-a, Uredba (EU) br. 1092/2010 treba izričito predvidjeti zastupljenost SSM-a u Općem odboru ESRB-a (21). Kao što je primijećeno, trebalo bi predvidjeti i zastupljenost SSM-a u Upravljačkom odboru (22). Konačno, zastupljenost SSM-a u ATC-u bi se također smatrala korisnom.

5.2.   Uloga ESRB-a u primjeni makrobonitetnih alata unutar SSM-a

Trebalo bi uzeti u obzir da Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 (23) izričito povjerava ESB-u odgovornosti politike i ovlasti u makrobonitetnom području (24), koje će izvršavati u odnosu na većinu članova ESRB-a. U tu svrhu, nacionalna tijela moraju obavijestiti ESB o makrobonitetnim mjerama koje namjeravaju primijeniti. S druge strane, ESB može, ako to smatra potrebnim, primijeniti više zahtjeve.

U ožujku 2014., ESRB je objavio Glavno izvješće o makrobonitetnoj politici u bankarskom sektoru (25). Izvješće navodi da će ESRB služiti kao središte za prikupljanje i diseminaciju informacija o mjerama makrobonitetne politike u Uniji. ESRB je već preporučio da bi makrobonitetna tijela trebala surađivati i razmjenjivati informacije i na prekograničnoj osnovi, posebno obavještavanjem ESRB-a o radnjama poduzetim za rješavanje sistemskih rizika na nacionalnoj razini (26). Nadalje, ESRB je preporučio da bi makrobonitetna tijela trebala, bez dovođenja u pitanje odgovarajućih odredbi zakonodavstva Unije, obavijestiti ESRB prije primjene makrobonitetnih instrumenata na nacionalnoj razini ako se očekuju značajni prekogranični učinci na druge države članice ili jedinstveno tržište (27).

U provođenju makrobonitetnog nadzora ESRB-a, ključno je uzeti u obzir ulogu i zadaće ESB-a u makrobonitetnom području (28). Udvostručavanje posla je moguće izbjeći jasnim razlikovanjem između zadaća i odgovornosti ESB-a i ESRB-a. U tom kontekstu, predviđeno je da će Opći odbor ESRB-a i odgovarajuća tijela ESB-a za donošenje odluka uspostaviti jasna pravila o razmjeni informacija i praćenju preporuka ESRB-a.

5.3.   Adresati preporuka ESRB-a

Uredba (EU) br. 1092/2010 trenutno predviđa potencijalno neograničen broj adresata preporuka ESRB-a (29). ESRB je već izdao preporuke državama članicama, nacionalnim nadležnim tijelima, nacionalnim imenovanim tijelima, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Komisiji.

U isto vrijeme, Uredba (EU) br. 1092/2010 je prilično restriktivna s obzirom na adresate od kojih se zahtijeva da dostave dokaze o njihovom praćenju preporuka ESRB-a, temeljem mehanizma „postupiti ili obrazložiti” (30). Uistinu, samo su neki od navedenih adresata dužni dostaviti povratni izvještaj o koracima koje su poduzeli radi postupanja u skladu s tim preporukama. Takve asimetrije bi trebalo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri.

S obzirom na gore navedeno, trebalo bi razmotriti treba li pravni okvir predvidjeti da ESRB može, u okviru svog mandata, izdati preporuke nacionalnim makrobonitetnim tijelima, kao i ESB-u unutar svojih mikrobonitetnih i makrobonitetnih nadzornih funkcija (31). U svakom slučaju, uključenje ESB-a kao mogućeg adresata ni na koji način ne dovodi u pitanje glavni cilj ESSB-a održavanja stabilnosti cijena u skladu s člankom 127. stavkom 1. Ugovora (32). U tom pogledu, trebalo bi osigurati jasnu ex-ante komunikaciju i razmjenu informacija između Općeg odbora ESRB-a i odgovarajućih tijela ESB-a za donošenje odluka, kao što je gore predloženo (33).

---

(1)  COM(2014) 508 konačno.

(2)  Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.).

(3)  Uredba Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. studenoga 2010. o dodjeljivanju posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 162.).

(4)  Članak 20. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

(5)  Vidjeti Izvješće Komisije, Odjeljak 3.2.1.

(6)  Vidjeti Izvješće Komisije, Odjeljak 3.2.1.

(7)  Vidjeti članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

(8)  Vidjeti Izvješće Komisije, Odjeljak 4.

(9)  Vidjeti Mandat Savjetodavnog tehničkog odbora, dostupnog na mrežnim stranicama ESRB-a.

(10)  Vidjeti Radni dokument osoblja Komisije priložen uz Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o misiji i organizaciji Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), str. 16.

(11)  Vidjeti Izvješće Komisije, Odjeljak 3.2.1.

(12)  Posebno doprinošenjem jačanju transparentnosti ESRB-a i olakšanjem svakodnevnog donošenja odluka unutar ESRB-a.

(13)  Kao što je preporučeno u stavku 1.2. ovog Mišljenja.

(14)  Vidjeti Izvješće Komisije, Odjeljak 3.2.3.

(15)  Vidjeti Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. ožujka 2014. s preporukama Komisiji o pregledu Europskog sustava financijskog nadzora (EFSF) (2013/2166(INL)).

(16)  Vidjeti članak 16. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

(17)  Odluka ESRB/2011/6 od 21. rujna 2011. o dostavljanju i prikupljanju informacija za makrobonitetni nadzor financijskog sustava unutar Unije (SL C 302, 13.10.2011., str. 3.).

(18)  Daljnje pojedinosti o radu provedenom za pripremu, razvoj i provedbu početne skupine statističkih i nadzornih podataka i koji su potrebni za potporu ESRB-a, kao i za upravljanje tom skupinom podataka, prikazali su Israel J-M., Sandars P., Schubert A., i Fischer B. (2013.), Statistika i pokazatelji za analizu i politiku financijske stabilnosti, br. 145., Povremeni radovi, ESB, Frankfurt na Majni, travanj 2013.

(19)  Vidjeti Odbor za financijsku stabilnost, Savjetodavni dokument, Razumijevanje financijskih povezanosti: Obrazac za zajedničke podatke za globalne sistemski važne banke, 6. listopada 2011.

(20)  Posebno, podaci prikupljeni temeljem Uredbe Vijeća (EU) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.) su predmet zaštitne mjere određene u članku 8. iste Uredbe, kojom se osigurava fizička i logička zaštita povjerljivih statističkih podataka.

(21)  Vidjeti stavak 2.1. ovog Mišljenja.

(22)  Vidjeti stavak 2.2. ovog Mišljenja.

(23)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(24)  Vidjeti članak 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.

(25)  Vidjeti Glavno izvješće o makrobonitetnoj politici u bankarskom sektoru, dostupno na mrežnim stranicama ESRB-a na www.esrb.europa.eu

(26)  Vidjeti Preporuku ESRB/2011/3, preporuka B4.

(27)  Vidjeti Preporuku ESRB/2013/1, preporuka C3.

(28)  Posebno, Uredba (EU) br. 1024/2013 već pruža primjer za uređenje međudjelovanja između država SSM-a i ESRB-a u odnosu na makrobonitetna pitanja, propisujući da će nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana tijela i ESB, ne dirajući mandat ESRB-a, djelovati poštujući postojeće postupke koordinacije iz drugih akata prava Unije nakon što su slijedili postupke utvrđene u Uredbi (EU) br. 1024/2013. Vidjeti uvodnu izjavu 24.

(29)  Vidjeti članak 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

(30)  Vidjeti članak 17. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

(31)  Kao što je već predloženo u Odjeljku 2.1.1.(a) Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike od 18. lipnja 2014. o o smjernicama za utvrđivanje stopa protucikličkog zaštitnog sloja (SL C 293, 2.9.2014., str. 1.).

(32)  Vidjeti Skupina na visokoj razini o preispitivanju ESRB-a, Doprinos preispitivanju ESRB-a, ožujak 2013.

(33)  Vidjeti stavak 5.2 ovog Mišljenja.

---