EUR-Lex Pristup zakonodavstvu Europske unije
Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex
Dokument 52014AB0009
Opinion of the European Central Bank of 5 February 2014 on a proposal for a directive of the European Parliament and of the Council on payment services in the internal market and amending Directives 2002/65/EC, 2013/36/EU and 2009/110/EC and repealing Directive 2007/64/EC (CON/2014/9)
Mišljenje Europske središnje banke od 5. veljače 2014. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2013/36/EU i 2009/110/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (CON/2014/9)
Mišljenje Europske središnje banke od 5. veljače 2014. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2013/36/EU i 2009/110/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (CON/2014/9)
SL C 224, 15.7.2014., str. 1–25
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
15.7.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 224/1 |
MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 5. veljače 2014.
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2013/36/EU i 2009/110/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ
(CON/2014/9)
2014/C 224/01
Uvod i pravna osnova
Europska središnja banka (ESB) je 31. listopada 2013. zaprimila zahtjev od Vijeća za mišljenje o prijedlogu direktive o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2013/36/EU i 2009/110/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (1) (daljnje u tekstu „prijedlog direktive”).
Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da prijedlog direktive sadrži odredbe koje utječu na zadaće Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) da promiče nesmetano funkcioniranje platnih sustava i doprinosi nesmetanom vođenju politika koje se odnose na stabilnost financijskog sustava kako je navedeno u četvrtoj alineji članka 127. stavka 2. i članku 127. stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.
Opće napomene
1. |
Prijedlog direktive, koji obuhvaća i stavlja izvan snage Direktivu 2007/64/EZ (2) („Direktiva o platnim uslugama ”) ima za cilj pomoći kod daljnjeg razvoja tržišta elektroničkih plaćanja na razini cijele Unije, čime se omogućava potrošačima i sudionicima na tržištu da u potpunosti iskoriste pogodnosti unutarnjeg tržišta, uzimajući također u obzir brzo rastuće tržište platnih usluga u maloprodaji (uvođenje novih rješenja platnih usluga putem pametnih telefona, e-trgovine itd.). Ovi prijedlozi uslijedili su nakon što je Komisija napravila opsežan pregled postojećeg okruženja platnih usluga. U siječnju 2012. Komisija je objavila i provela javno savjetovanje o svojoj Zelenoj knjizi ususret integriranom europskom tržištu za kartična plaćanja te internetski i mobilni platni promet (3), na koju je ESB također odgovorio (4). Oba odgovora na savjetovanje o Zelenoj knjizi te vlastite studije Komisije i njezin pregled Direktive o platnim uslugama, otkrivaju da nedavne inovacije na tržištu i u tehnologiji za platne usluge u maloprodaji predstavljaju nove zadaće za regulatore, koje prijedlozi nastoje riješiti. |
2. |
Prijedlog direktive uvodi brojne izmjene važećeg sustava Direktive o platnim uslugama, uključujući proširenje pokrivenosti u vezi zemljopisnog područja primjene i valute platnih transakcija. Ovim se prijedlogom ponovno utvrđuju i mijenjaju niz postojećih izuzeća od Direktive o platnim uslugama kako bi ih se učinilo strožim i otežalo njihovo iskorištavanje, te se brišu ostala izuzeća koje više nisu potrebna. Na primjer, mijenja se izuzeće za „trgovačke zastupnike” tako da se ono primjenjuje na trgovačke zastupnike koji djeluju u ime platitelja ili u ime primatelja uplate. Prijedlog također ponovno utvrđuje i ograničava važeću iznimku digitalnog sadržaja ili „telekomunikacijsku” te iz Direktive o platnim uslugama uklanja izuzeće usluga bankomata koje pružaju neovisni ponuđači usluga bankomata. Ono što je najznačajnije jest to da se režim Direktive o platnim uslugama širi kako bi se obuhvatile nove usluge i njihovi pružatelji, tj. „treći pružatelji platnih usluga ” čija je poslovna djelatnost pružanje usluga utemeljenih na pristupu računima za plaćanje, kao što je započinjanje platne transakcije ili osiguravanje informacija o računu, no koji inače ne drže sredstva klijenata (5). Njime se također zabranjuje praksa trgovaca da nameću dodatne naknade za kartice s uređenim međubankovnim naknadama, s obzirom na ograničavanje međubankovnih naknada na temelju prijedloga uredbe o međubankovnim naknadama za plaćanja na temelju kartica (6). Naposljetku, mijenjaju se brojne važne sastavnice važećeg sustava - kao što su na primjer zahtjevi povezani sa zaštitom, uvjeti za oslobođenje, te odgovornost pružatelja platnih usluga i platitelja za neodobrene platne transakcije - s ciljem daljnjeg usklađivanja ovih odredbi, razvijanja ravnopravnijih uvjeta tržišnog natjecanja i poboljšanja pravne sigurnosti (7). Opća je svrha prijedloga direktive pružiti potrošačima povećanu zaštitu protiv prijevara, mogućih zlouporaba i drugih incidenata povezanih sa sigurnošću platnih usluga. Prijedlog sadrži nekoliko odredbi koje od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) zahtijevaju doprinos dosljednom funkcioniranju nadzora sukladno Uredbi (EU) 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (8). |
3. |
ESB snažno podupire ciljeve i sadržaj prijedloga direktive. Prijedlog se osobito podupire zbog širenja postojećeg popisa platnih usluga kako bi se obuhvatile usluge započinjanja plaćanja i usluge osiguravanja informacija o računu kao sredstva potpore inovacijama i tržišnom natjecanju na području platnih usluga u maloprodaji. Tijela za nadzor opsežno su raspravila pitanje pristupa trećih osoba računima za plaćanje s obzirom na Europski forum o sigurnosti na području platnih usluga u maloprodaji. Prijedlozi ESB-a odražavaju bitne dijelove tih rasprava. |
4. |
ESB također pozdravlja činjenicu (a) da je predloženo usklađivanje i poboljšanje operativnih i sigurnosnih zahtjeva za pružatelje platnih usluga; (b) da se provedbene ovlasti nadležnih tijela moraju pojačati; i (c) da se trebaju postrožiti određene odredbe Direktive o platnim uslugama u vezi čije su primjene države članice do sada imale značajnu diskreciju. Ova je diskrecija dovela do značajne razlike kod primjene pravila u Uniji te posljedično do rascjepkanosti tržišta platnih usluga u maloprodaji (9). ESB je prethodno obznanio vlastita stajališta u svojem odgovoru na Zelenu knjigu (10) te također na drugim forumima kao što je Europski forum o sigurnosti na području platnih usluga u maloprodaji. ESB ističe zadovoljstvo činjenicom da je mnogo preporuka danih u tom odgovoru i od strane Europskog foruma o sigurnosti na području platnih usluga u maloprodaji, obuhvaćeno prijedlogom direktive. Ipak, ESB ima niz posebnih primjedbi. |
Posebne napomene
1. Definirani pojmovi
Definirani pojmovi iz prijedloga direktive (11) uvelike su ostali neizmijenjeni u odnosu na definirane pojmove iz Direktive o platnim uslugama, no mogli bi se još poboljšati. Osobito bi se definicije „izdavanje platnih instrumenata” i „stjecanje platnih transakcija” trebale uvrstiti u prijedlog direktive (12). Ovime bi Prilog I. prijedloga direktive bio jasniji. Definicije „usluge započinjanja plaćanja” (13) i „usluge osiguravanja informacija o računu” (14)bi se također mogle poboljšati daljnjom izmjenom, a definicije „kreditnog prijenosa”, „prekograničnih plaćanja” i „nacionalnih plaćanja” trebale bi se uključiti radi potpunosti.
2. Ostale odredbe
2.1. |
U pogledu područja primjene (15), prijedlog direktive propisuje da kada je samo jedan od pružatelja platnih usluga kod platne transakcije smješten u Uniji, odredbe u vezi datuma valute knjiženja u korist računa (16) te o transparentnosti uvjeta i zahtjevima za obavješćivanje za platne usluge primjenjuju se na one dijelove transakcije koji se izvršavaju u Uniji (17). U mjeri u kojoj je moguće, Glava IV. koja pokriva prava i obveze u vezi pružanja i korištenja platnih usluga, također bi se trebala primjenjivati u tim slučajevima i jednako primjenjivati u odnosu na sve valute. |
2.2. |
Prijedlog direktive ne zadržava mogućnost sadržanu u važećoj Direktivi o platnim uslugama koja ovlašćuje države članice ili nadležna tijela da prošire zahtjeve vezane uz zaštitu, primjenjive na institucije za platni promet, koje se ne bave poslovnim djelatnostima koje se odnose na plaćanja institucijama za platni promet koje se bave samo pružanjem platnih usluga (18). ESB bi predložio da se institucije za platni promet obveže na pružanje odgovarajuće zaštite u obliku zahtjeva povezanih sa zaštitom za sredstava korisnika platnih usluga, neovisno o tome bave li se drugim poslovnim djelatnostima različitim od platnih usluga. |
2.3. |
Radi učinkovitosti, ESB bi pozdravio određivanje jednog tijela koje bi bilo nadležno za osiguranje usklađenosti s direktivom, ali je, međutim, svjestan da bi se to moglo pokazati problematičnim u praksi zbog razlika u nacionalnim sustavima. |
2.4. |
Nadalje, ESB predlaže da se Europol uvrsti kao dodatno tijelo s kojim nadležna tijela za nadziranje platnih usluga mogu razmjenjivati podatke (19), s obzirom na stručnost Europola na području međunarodnog kriminala i terorizma, uključujući borbu protiv krivotvorenja eura i drugih zlouporaba platnih instrumenata i platnih usluga za potrebe financijskog kriminala. |
2.5. |
S obzirom da za usluge iz točke 7. Priloga I. prijedloga direktive pružatelji platnih usluga koji vode račun imaju ovlast dopustiti pristup računima za plaćanje, i uzimajući u obzir da se usluge trećih pružatelja platnih usluga obično pružaju preko Interneta zbog čega nisu ograničene na jednu državu članicu, ESB iz sigurnosnih razloga predlaže da treći pružatelji platnih usluga ne budu uzrok niti jednog oslobođenja iz članka 27. |
2.6. |
Platni sustavi određeni Direktivom 2009/44/EZ (20) (dalje u tekstu: „Direktiva o konačnosti namire”) isključeni su iz pravila u članku 29. stavku 1. prijedloga direktive prema kojem pristup platnim sustavima platnog prometa treba biti objektivan i bez diskriminacije. Međutim, u zadnjem podstavku članka 29. stavka 2. prijedloga direktive navedeno je da ako određeni platni sustav dopušta neizravno sudjelovanje, takvo bi sudjelovanje također trebalo biti omogućeno drugim ovlaštenim ili registriranim pružateljima platnih usluga u skladu s člankom 29. stavkom 1. Definicija „neizravni sudionik” u članku 2. točki (g) Direktive o konačnosti namire trenutno ne obuhvaća institucije za platni promet, te ESB radi osiguranja dosljednosti i pravne sigurnosti predlaže izmjenu definicije „neizravnog sudionika” u Direktivi o konačnosti namire kako bi se obuhvatili i pružatelji platnih usluga. |
2.7. |
Radi objedinjavanja sigurnosnih zahtjeva i zaštite potrošača s pojmom otvorenog pristupa uslugama računa za plaćanje, ESB predlaže da se autentikacija klijenata izvrši na odgovarajući način pouzdajući se u snažan sustav za autentikaciju klijenata. Treći pružatelji platnih usluga mogli bi ovo osigurati putem sigurnog preusmjeravanjem platitelja na pružatelje platnih usluga koji vode račun ili izdavanjem svojih osobnih sigurnosnih obilježja. Obje bi mogućnosti trebale činiti dio normiranog europskog sučelja za pristup računu za plaćanje. Ovo bi se sučelje trebalo temeljiti na otvorenoj europskoj normi i trećim pružateljima platnih usluga omogućiti pristup računima za plaćanje kod bilo kojeg pružatelja platnih usluga u Uniji. EBA bi mogla odrediti normu u bliskoj suradnji s ESB-om i uključiti tehničke i funkcionalne specifikacije te povezane postupke. Nadalje, treći pružatelji platnih usluga trebali bi: (a) štititi osobna sigurnosna obilježja korisnika platnih usluga koje sami izdaju; (b) sami se autenticirati na nedvosmislen način naspram pružatelja platnih usluga koji vodi/e račun; (c) suzdržati se od pohrane podataka pribavljenih prilikom pristupanja računima za plaćanje osim podataka koji služe za identifikaciju plaćanja koju započnu, kao što je referentni broj, IBAN platitelja i primatelja uplate te iznos transakcije; i (d) suzdržati se od korištenja podataka za bilo koju svrhu koju korisnik platnih usluga nije izričito odobrio (21). Ugovori između pružatelja platnih usluga koji vodi račun i trećih pružatelja platnih usluga jedna su od mogućnosti za razjašnjavanje niza ovih aspekata. Glavni aspekti (uključujući sustav odgovornosti) trebali bi se razjasniti u predloženoj direktivi sa stajališta učinkovitosti i kako se ne bi stvorila nepotrebna prepreka za tržišno natjecanje, Daljnja pravila poslovanja, uključujući tehničke i operativne sustave, npr. autentikacija, zaštita osjetljivih podataka, identifikacija i praćenje naloga za plaćanje, mogla bi se odrediti stvaranjem platne sheme, kojoj bi mogli pristupiti svi relevantni sudionici i kojom bi se izbjegla potreba za usuglašavanjem oko pojedinačnih ugovora. |
2.8. |
U vezi odredbi o okvirnim ugovorima i zaštiti potrošača, stajalište je ESB-a da bi potrošači, kao imatelji računa za plaćanje u vezi s uslugama započinjanja plaćanja, trebali imati razinu zaštite usporedivu s onom koja se pruža dužnicima na temelju Uredbe (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (22) (u daljnjem tekstu „Uredba SEPA”), tj. potrošač bi trebao imati pravo dati uputu svom pružatelju platnih usluga koji vodi račun da utvrdi posebni pozitivni ili negativni popis trećih pružatelja platnih usluga (23). |
2.9. |
U kontekstu izravnih terećenja, prijedlog direktive ukazuje na to da bi platitelj trebao imati bezuvjetno pravo na povrat, osim ako je primatelj uplate već ispunio svoje ugovorne obveze, a platitelj primio usluge ili potrošio robu (24). Umjesto jačanja zaštite potrošača, čini se vjerojatnim da prijedlog direktive više ne bi omogućavao neograničena prava povrata na temelju važećeg SEPA sustava izravnog terećenja. Kako bi postupali u skladu s ovim odredbama o pravu povrata, pružatelji platnih usluga vjerojatno bi morali prikupljati podatke o kupnjama svojih klijenata. Ovo bi pitanje moglo izazvati zabrinutost za privatnost, kao i za povećanje administrativnog opterećenja pružatelja platnih usluga. Umjesto toga, ESB bi predložio uvođenje, kao općeg pravila, neograničenog prava povrata za razdoblje od osam tjedana za sva potrošačka izravna terećenja. Za određene vrsta dobara i usluga, dužnici i vjerovnici bi trebali biti u mogućnosti postići zaseban sporazum o tome da se prava povrata ne primjenjuju. Komisija bi mogla utvrditi iscrpan popis takvih dobara i usluga putem delegiranih akata. |
2.10. |
Financijska naknada koju treći pružatelji platnih usluga moraju platiti pružateljima platnih usluga koji vode račun u vezi neovlaštene platne transakcije sukladno članku 65. i članku 82. prijedloga direktive, ne odgovara naknadi za neizvršenje, krivo ili zakašnjelo izvršenje. Stoga bi ESB predložio međusobno usklađivanje ovih odredbi kako bi se osigurala slična pravila za naknadu (25). |
2.11. |
Postojeća Direktiva o platnim uslugama značajno je doprinijela povećanju učinkovitosti plaćanja u maloprodaji uvođenjem roka izvršenja „D+1” za kreditne transfere (26). ESB primjećuje da razvoj poslovne prakse i tehnologije omogućava brže izvršenje plaćanja te pozdravlja činjenicu, da su te usluge već dostupne u nekoliko država članica u korist potrošača i poduzetnika. ESB očekuje da će tržišta nastaviti popravljati rokove izvršenja u Europi te sa zadovoljstvom podupire ovaj postupak u svojoj ulozi katalizatora. |
2.12. |
Procjena sigurnosnih sustava i obavijesti o incidentima (27) za pružatelje platnih usluga osnovna je nadležnost tijela bonitetnog nadzora i središnjih banaka. Razvoj nadzornih zahtjeva na tim područjima trebao bi stoga ostati pod kontrolom tih tijela. Međutim, na temelju Direktive o platnim uslugama postoji potreba za razmjenom podataka s nadležnim tijela, ESB-om, i, kada je bitno, Europskom agencijom za sigurnost mreža i podataka (ENISA) te s nadležnim tijelima na temelju Direktive o sigurnosti mreža i podataka na području operativnih rizika, uključujući sigurnosne rizike. EBA bi trebala biti nadležna za koordinaciju takve razmjene podataka između nadležnih tijela država članica, pri čemu će ESB obavještavati članice ESSB-a o bitnim pitanjima za platne sustave i platne instrumente. |
2.13. |
EBA bi također trebala razviti smjernice upućene nadležnim tijelima o postupcima povodom pritužbi (28) koje će pridonijeti postupcima usklađivanja. |
2.14. |
Određene odredbe (29) odnose se samo na diskreciju država članica u vezi nacionalnih platnih transakcija. Čini se da ta pravila nisu u skladu s ciljem osnivanja jedinstvenog tržišta za platne usluge te bi ih radije trebalo ukloniti. |
2.15. |
Naposljetku, postoje zasebne odredbe o pristupu informacijama i korištenju informacija o računima za plaćanje od strane trećih pružatelja platnih usluga i trećih izdavatelja platnih instrumenata, tj. kada treći pružatelj platnih usluga izdaje platnu karticu (30). Ove usluge se u bitnome ne razlikuju, tako da bi ESB predložio spajanje tih odredbi budući da bi se bivši sustav pristupa informacijama i korištenja informacija o računima za plaćanje od strane trećeg pružatelja platnih usluga mogao također na odgovarajući način primjenjivati na treće izdavatelje platnih instrumenata. |
Na mjestima na kojima ESB preporuča izmjenu prijedloga direktive, posebni prijedlozi su naznačeni u Prilogu uz popratno obrazloženje dano u tu svrhu.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 5. veljače 2014.
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) COM(2013) 547/3.
(2) Direktiva 2007/64/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i o izmjeni direktiva 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 97/5/EZ (SL L 319, 5.12.2007., str. 1.).
(3) COM(2011) 941 konačno.
(4) Vidjeti odgovor Eurosustava na Zelenu knjigu Europske komisije „Ususret integriranom europskom tržištu za kartična plaćanja te internetski i mobilni platni promet” iz ožujka 2012., dostupan na mrežnoj stranici ESB-a na www.ecb.europa.eu.
(5) Vidjeti točku 7. Priloga I. prijedloga direktive.
(6) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica (COM(2013) 550/3); 2013/265.
(7) Daljnje odredbe pojašnjavaju pravila o pristupu sustavima platnog prometa i o pravu povrata, te također rješavaju sigurnosne aspekte i aspekte autentikacije u skladu s Prijedlogom Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za osiguranje visokog zajedničkog stupnja mrežne i informacijske sigurnosti u Uniji (COM(2013) 48 konačno) (dalje u tekstu „Direktiva o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti”). Prijedlog Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti vidjeti dalje donji st. 2.12.
(8) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
(9) Vidjeti, na primjer, članak 66. prijedloga direktive o pravilima o odgovornosti pružatelja platnih usluga i platitelja u slučaju neodobrene kartične transakcije.
(10) Vidjeti bilješku 4.
(11) Vidjeti članak 4. prijedloga direktive.
(12) Vidjeti izmjenu 12. u Prilogu.
(13) Vidjeti članak 4. stavak 32. prijedloga direktive.
(14) Vidjeti članak 4. stavak 33. prijedloga direktive.
(15) Vidjeti članak 2. prijedloga direktive.
(16) Vidjeti članak 78. prijedloga direktive.
(17) Vidjeti Glavu III. prijedloga direktive.
(18) Vidjeti članak 9. Direktive o platnim uslugama.
(19) Vidjeti članak 25. prijedloga direktive.
(20) Direktiva 2009/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o izmjeni Direktive 98/26/EZ o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira i Direktive 2002/47/EZ o ugovorima o financijskom kolateralu s obzirom na povezane sustave i kreditna potraživanja (SL L 146, 10.6.2009., str. 37).
(21) Vidjeti članak 58. prijedloga direktive.
(22) Vidjeti uvodnu izjavu 13. i članak 5. stavak 3. točku (d) podtočku (III) Uredbe (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012., str. 22.) (u daljnjem tekstu „Uredba o jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA)”.
(23) Vidjeti članke 45. i 59. (novo) prijedloga direktive.
(24) Vidjeti uvodnu izjavu 57. i članak 67. stavak 1. prijedloga direktive.
(25) Vidjeti članak 65., članak 80. i članak 82. prijedloga direktive.
(26) Članak 69. stavak 1. postojeće Direktive o platnim uslugama propisuje da se kreditni transferi knjiže u korist računa pružatelja platnih usluga primatelja plaćanja najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana nakon primitka naloga za plaćanje.
(27) Vidjeti članak 85. i članak 86. prijedloga direktive.
(28) Vidjeti članak 88. stavak 1. prijedloga direktive.
(29) Vidjeti članak 35. stavak 2. i članak 56. stavak 2. prijedloga direktive.
(30) Vidjeti članak 58. i članak 59.
PRILOGA
Prijedlozi
Prijedlog Komisije |
Izmjene koje predlaže ESB (1) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 1. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvodna izjava 6. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Vidjeti izmjenu 31. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvodna izjava 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Vidjeti izmjenu 31. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 3. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvodna izjava 18. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Predlaže se u istoj uvodnoj izjavi opisati sve vrste trećih pružatelja platnih usluga, zbog čega su uvodne izjave 18. i 26. spojene te se upućuje i na treće pružatelje platnih usluga koji izdaju platne instrumente, npr. debitne ili kreditne kartice. Nakon umetanja potonjeg, predlaže se brisati primjer o alternativi takvim karticama. Štoviše, istaknuta je mogućnost da bi se usluge osiguravanja informacija o računu mogle pružati istodobno s uslugama započinjanja plaćanja. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 4. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvodna izjava 26. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Ova je uvodna izjava spojene s uvodnom izjavom 18. (vidjeti izmjenu 3.). |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 5. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvodna izjava 51. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Uredničko pojašnjenje o odnosnim strankama. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 6. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvodna izjava 52. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Vidjeti izmjene 19. i 24. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvodna izjava 57. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Dovođenje prava povrata u ovisnost o temeljnoj kupnji stvara zabrinutost za privatnost, učinkovitost i troškove. Usvajanje prijedloga direktive bi vjerojatno značilo da bezuvjetna prava povrata na temelju postojeće SEPA sheme direktnog terećenja više ne bi bila dozvoljena, što bi stvorilo nepovoljnije uvjete za potrošače. ESB predlaže uvođenje, kao općeg pravila, neograničenog prava povrata za razdoblje od osam tjedana za sva potrošačka izravna terećenja. Za popisanu robu ili usluge koje su namijenjene neposrednoj potrošnji, dužnici i vjerovnici bi se trebali zasebno i izričito sporazumjeti da se prava povrata ne primjenjuju. Komisija bi mogla utvrditi takav popis putem delegiranog akta. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 8. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvodna izjava 80. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Sigurnosni aspekti platnih usluga također su u nadležnosti središnjih banaka. ESB je na dobrovoljnoj osnovi uspostavio blisku suradnju s tijelima za nadzor pružatelja platnih usluga u Europskom forumu o sigurnosti na području platnog prometa u maloprodaji. Ovoj uspješnoj suradnji trebalo bi dati oblik. Važeći prijedlog ne uključuje nikakve regulatorne tehničke standarde; stoga je upućivanje izbrisano. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 9. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita korisnika platnih usluga, odredbe o transparentnosti i datumu valute knjiženja, kao i odredbe o pravima i obvezama vezanim uz pružanje i korištenje platnih usluga, trebale bi se primjenjivati na transakcije kod kojih je samo jedan od pružatelja platnih usluga smješten u Uniji, i to u odnosu na one dijelove transakcije koji se izvršavaju u Uniji. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 10. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 4. točka 32. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Definicija mora ostati što jednostavnija i prilagodljivija tako da se obuhvate i buduće situacije. Definiciju bi trebalo osloboditi zahtjeva ili upućivanja na određene tehnologije. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 11. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 4. točka 33. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Definicija mora ostati što jednostavnija i prilagodljivija tako da se obuhvate i buduće situacije. Definiciju bi trebalo osloboditi zahtjeva ili upućivanja na određene tehnologije. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 12. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 4. točke 39 do 43. (novo). |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Bez teksta. |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Trebaju se dodati definicije „izdavanja platnih instrumenata” i „stjecanja platnih transakcija” kako bi se osiguralo da svi pružatelji, koji su uključeni u platne usluge, budu obuhvaćeni prijedlogom direktive kako je propisano Prilogom I. Te definicije treba uskladiti s prijedlogom Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica (COM(2013) 550/3); 2013/0265, Treba uključiti definiciju „kreditnog transfera” budući da je to jedan od osnovnih platnih instrumenata gore navedenog prijedloga uredbe. Umetnuta definicija je usklađena s Uredbom SEPA. Uključivanje definicija za „prekogranična plaćanja” i „nacionalna plaćanja” trebalo bi doprinijeti jasnoći. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 13. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 9. stavak 1., uvodni podstavak. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje U skladu s ciljem usklađivanja zahtjeva povezanih sa zaštitom, predlaže se alternativni tekst kako bi se osiguralo da sredstva korisnika platnih usluga za sve institucije budu prikladno zaštićena, bez obzira jesu li uključeni u druge poslovne aktivnosti. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 14. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 12. stavak 1. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
[…]
|
[…]
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Dostavljanje točnih statističkih podataka bitno je za praćenje rizika povezanog s institucijama za platni promet. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 15. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 25. stavak 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Europol bi trebalo uvrstiti kao dodatno tijelo s kojim bi nadležna tijela trebala biti u mogućnosti razmjenjivati podatke, s obzirom na njegovu nadležnost i stručnost u istraživanju i koordinaciji na razini Unije u borbi protiv, među ostalim, krivotvorenja eura i drugih teških oblika financijskog kriminala uključujući sredstva plaćanja. Vidjeti Prilog Odluke Vijeća 2009/371/PUP (3). |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 16. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 27. stavak 5. točka (a), (novo) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Bez teksta. |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Budući da pružatelji platnih usluga koji vode račun moraju osigurati pristup trećim pružateljima platnih usluga, omogućavanje potonjima da pribave oslobođenje od nadzornih zahtjeva moglo bi dovesti do nepredviđenih rizika. Povrh toga, usluge koje nude treći pružatelji platnih usluga pružaju se obično preko interneta i stoga nisu ograničene samo na jednu državu članicu. Stoga treći pružatelji platnih usluga ne bi trebali ishoditi oslobođenje. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 17. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 35. stavak 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Za nacionalne platne transakcije, tj. one koje nisu prekogranične, ne čini se potrebnim omogućiti državama članicama ili njihovim nadležnim tijelima da značajno usklađuju najviše iznose plaćanja u članku 35. stavku 1 zbog odstupanja za platne instrumente male vrijednosti. Osim toga, omogućavanje ovog usklađivanja bi za posljedicu imalo vrlo različite nacionalne sustave u vezi odstupanja, što proturječi cilju integriranog i usklađenog europskog tržišta platnog prometa u maloprodaji. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 18. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 39. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Ovaj dodatak daje pojašnjenje da će s obzirom na naknade, treći pružatelji platnih usluga biti u mogućnosti dati pojedinosti samo o vlastitim naknadama, no ne i o naknadama koje odredi pružatelj platnih usluga koji vodi račun. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 19. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 40. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
„Ako je nalog za plaćanje započeo vlastiti sustav trećeg pružatelja platnih usluga, tada u slučaju prijevare ili spora platitelju i pružatelju platnih usluga koji vodi račun stavlja na raspolaganje referencu transakcija i informaciju o odobrenju.” |
„Ako je nalog za plaćanje započeo vlastiti sustav trećeg pružatelja platnih usluga, tada u slučaju prijevare ili spora platitelju i pružatelju platnih usluga koji vodi račun stavlja na raspolaganje referencu transakcija i informaciju o odobrenju dokaz da je korisnik autenticiran u skladu s člankom 58. stavkom 2.” |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Budući da više ne bi trebalo razmjenjivati osobna sigurnosna obilježja, trećem pružatelju platnih usluga je slučaju spora ili prijevare potreban dokaz da (a) je pružatelj platnih usluga potvrdio trećem pružatelju platnih usluga da je transakcija odobrena ili (b) da je klijent nesporno autenticiran na temelju osobnih sigurnosnih obilježja koja je izdao treći pružatelj platnih usluga. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 20. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 41. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
„Odmah po primitku naloga za plaćanje, pružatelj platnih usluga platitelja pruža platitelju ili mu čini dostupnim sljedeće podatke, na isti način kao što je navedeno u članku 37. stavku 1.: […].” |
„Odmah po primitku naloga za plaćanje, pružatelj platnih usluga koji vodi račun platitelja pruža platitelju ili mu čini dostupnim sljedeće podatke, na isti način kao što je navedeno u članku 37. stavku 1.: […].” |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Ova izmjena pojašnjava da se ovaj članak odnosi samo na pružatelje platnih usluga koji vode račun, budući da su obveze trećih pružatelja platnih usluga već naznačene u članku 39. Ovo se primjenjuje na situacije u koje su uključeni treći pružatelji platnih usluga kao i na klasične platne usluge. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 21. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 45. stavak 5. točka (g), (novo) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Bez teksta. |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Korisnici platnih usluga bit će u mogućnosti koristiti se svojim pravima na temelju prijedloga članka 59. (novi) da zaustave usluge započinjanja plaćanja ili da utvrde pozitivan ili negativan popis trećih pružatelja platnih usluga, samo ako su obaviješteni u skladu s navedenim. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 22. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 54. stavak 1. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Vidjeti obrazloženje uz izmjenu 26. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 23. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 56. stavak 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Za nacionalne platne transakcije, tj. one koje nisu prekogranične, ne čini se potrebnim omogućiti državama članicama ili njihovim nadležnim tijelima da značajno usklađuju najviše iznose plaćanja u članku 56. stavku 1 zbog odstupanja za platne instrumente male vrijednosti. Osim toga, omogućavanje ovog usklađivanja bi za posljedicu imalo vrlo različite nacionalne sustave u vezi odstupanja, što proturječi cilju integriranog i usklađenog europskog tržišta platnog prometa u maloprodaji. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 24. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 58. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osnovno je načelo informatičke sigurnosti da se podaci koji se koriste za autentikaciju korisnika platnih usluga ne razmjenjuju s niti jednom trećom stranom. Stoga bi treći pružatelji platnih usluga trebali osigurati strogu autentikaciju klijenta: (a) preusmjeravanjem korisnika platnih usluga na siguran način na njegovog pružatelja platnih usluga koji vodi račun; ili (b) izdavanjem svojih osobnih sigurnosnih obilježja. Obje bi mogućnosti trebale činiti dio normiranog europskog tehničkog sučelja za pristup računu za plaćanje. Ovo sigurno normirano sučelje za pružatelje platnih usluga za pristup informacijama o računu za plaćanje trebalo bi se temeljiti na otvorenoj europskoj normi te nakon prijenosa prijedloga omogućiti svim trećim pružateljima platnih usluga pristup računima za plaćanja kod bilo kojeg pružatelja platnih usluga u Uniji. Ovo sučelje trebalo bi se odrediti ubrzo nakon usvajanje prijedloga direktive, i to od strane EBA-e u bliskoj suradnji s ESB-om te uključiti barem tehničke i funkcionalne specifikacije te s tim povezane postupke. Nadalje, treći pružatelji platnih usluga trebali bi: (a) štititi osobne sigurnosne značajke korisnika platnih usluga koje su izdali; (b) sami se autenticirati na nedvosmislen način u vezi pružatelja platnih usluga koji vodi/e račun za korisnika platnih usluga; (c) suzdržati se od pohrane podataka pribavljenih prilikom pristupanja računu za plaćanja koji pripada korisniku platnih usluga, osim podataka koji služe za identifikaciju plaćanja koje započnu treći pružatelji platnih usluga, kao što je referentni broj, IBAN platitelja i primatelja uplate te iznos transakcije; i (d) suzdržati se od korištenja bilo kojih podataka u svrhu koju platitelj nije izričito zahtijevao. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 25. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 59. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
„Članak 59. Pristup informacijama i korištenje informacija o računima za plaćanje od strane trećeg izdavatelja platnih instrumenata
|
„Članak 59. P ristup informacijama i korištenje informacija o računima za plaćanje od strane trećeg izdavatelja platnih instrumenata
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Odredbe ovog članka o pristupu informacijama i korištenju informacija o računima za plaćanje od strane trećih pružatelja platnih usluga koji izdaju platne instrumente, npr. platne kartice, po sadržaju su identične odredbama članka 58. koje uređuju pristup informacijama i korištenje informacija o računima za plaćanje od strane trećih pružatelja platnih usluga. Shodno tome, članak 59. treba brisati bez opasnosti po pravnu sigurnost za pružatelje platnih usluga i za platitelje koji se koriste njihovim uslugama. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 26. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 59. (novo) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Bez teksta. |
„Članak 59. Platitelj mora imati pravo: i. dati uputu pružatelju platnih usluga koji vodi račun da zaustavi svaku uslugu započinjanja plaćanja s računa korisnika platnih usluga; ii. zaustaviti svaku uslugu započinjanja plaćanja započetu od strane jednog ili više određenih trećih pružatelja platnih usluga; ili iii. samo odobriti usluge započinjanja plaćanja započete od strane jednog ili više određenih pružatelja platnih usluga.” |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje U skladu s odredbama o zaštiti potrošača i korisnika platnih usluga sadržanih u uvodnoj izjavi 13. i članku 5. stavku 3. točki (d) podtočki iii. Uredbe SEPA, te kako bi se osigurala pravna dosljednost, trebao bi se dodati novi članak koji jamči korisnicima platnih usluga pravo na davanje upute njihovim pružateljima platnih usluga, da utvrde poseban pozitivan ili negativan popis trećih pružatelja platnih usluga. Ova se odredba, međutim, ne bi trebala primjenjivati na korisnike platnih usluga koji nisu potrošači (vidjeti izmjenu 22.). Budući da upute moraju potjecati od platitelja, ovo ne bi trebalo obuhvaćati općenito standardno zaustavljanje ili uključivanje općenitog zaustavljanja trećih pružatelja platnih usluga u uvjete ili ugovore pružatelja platnih usluga. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 27. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 65. stavak 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Iz perspektive potrošača, prirodno je da se platitelj zbog povrata obrati pružatelju platnih usluga koji vodi račun, budući da njihov odnos s trećim pružateljem platnih usluga može uslijediti samo jednom, npr. radi započinjanja plaćanja. Tada bi pružatelj platnih usluga koji vodi račun mogao zatražiti naknadu od trećeg pružatelja platnih usluga, osim ako treći pružatelj platnih usluga može dokazati da nije odgovoran za grešku. Naknada za trećeg pružatelja platnih usluga trebala bi se temelji na istim pravilima kao i za neizvršenje, krivo ili zakašnjelo izvršenje platne transakcije sukladno članku 80. kao i regresno pravo sukladno članku 82. Takva bi naknada postojala, na primjer,kada je treći pružatelj platnih usluga izdao svoja osobna sigurnosna obilježja, npr. za platnu karticu. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 28. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 66. stavak 1. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Potrošačima bi trebalo osigurati sličnu zaštitu neovisno o kanalu putem kojeg se plaćanje započinje. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 29. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 67. stavak 1. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Dovođenje prava povrata u ovisnost o temeljnoj kupnji stvara zabrinutost za privatnost, učinkovitost i troškove. Usvajanje prijedloga direktive bi vjerojatno značilo da bezuvjetna prava povrata na temelju postojeće SEPA sheme direktnog terećenja više ne bi bila dozvoljena, što bi stvorilo nepovoljnije uvjete za potrošače. Umjesto toga ESB bi predložio uvođenje, kao općeg pravila, neograničenog prava povrata za razdoblje od osam tjedana za sva potrošačka izravna terećenja. Za popisanu robu ili usluge koje su namijenjene neposrednoj potrošnji, dužnici i vjerovnici bi se trebali zasebno i izričito sporazumjeti da se prava povrata ne primjenjuju. Komisija bi mogla utvrditi takav popis putem delegiranog akta. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 30. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 82. stavak 1. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Neodobrene platne transakcije trebale bi se obuhvatiti regresnim pravom. U svrhu pojašnjenja, poželjno bi bilo u prijedlogu direktive definirati pojam „posrednika”. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 31. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 85. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
„Članak 85. Sigurnosni zahtjevi i obavješćivanje o incidentima
|
„Članak 85. Sigurnosni zahtjevi i obavješćivanje o incidentima
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Tijela za nadzor i ESSB su nadležna tijela za izdavanje smjernica o upravljanju incidentima i obavijesti o incidentima za pružatelje platnih usluga kao i za izdavanje smjernica o razmjeni obavijesti o incidentima između odgovarajućih tijela. Obuhvaćanjem pružatelja platnih usluga Direktivom o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti moglo bi se negativno utjecati na zadaće tijela za nadzor i središnjih banaka, zbog čega bi to trebalo izbjeći. Međutim, mogle bi se razmotriti smjernice koje razvije ENISA za druge sektore i zahtjevi koje bi se trebalo utvrditi u provedbenom aktu Komisije u skladu s člankom 14. stavkom 7. prijedloga Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti, kako bi se osigurala razumna razina dosljednosti između sektorskih propisa. Ovlast izdavanja smjernica o razvrstavanju incidenata i izvješćivanja o incidentima u bliskoj je vezi sa zahtjevima utvrđenim u ovom članku. Stoga se predlaže da ovlast čini dio ovog članka, a ne članka 86. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 32. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 86. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
„Članak 86. Provedba i izvješćivanje
|
„Članak 86. Provedba i izvješćivanje
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Izvještajne zahtjeve u vezi operativnog i sigurnosnih rizika trebaju definirati i procijeniti tijela bonitetnog nadzora i središnje banke. Podaci se mogu razmjenjivati s ENISA-om ili tijelima nadležnim na temelju Direktive o mrežnoj i informacijskog sigurnosti, s EBA-om kao odgovarajućim tijelom za koordinaciju. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 33. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 87. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Molimo vidjeti obrazloženje uz izmjenu 24. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izmjena 34. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Članak 89. stavak 5.(novo) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Bez teksta. |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obrazloženje Usklađeni postupci za pritužbe olakšali bi postupanje s prekograničnim pritužbama i doprinijeli nesmetanim i učinkovitim postupcima za usklađivanje koji podupiru nadležna tijela u obavljanju njihovih dužnosti na temelju prijedloga direktive. |
(1) Podebljano u glavnom tekstu označava mjesta gdje ESB predlaže umetnuti novi tekst. Precrtano u glavnom tekstu označava mjesta gdje ESB predlaže brisati tekst.
(2) Direktiva XXXX/XX/EU Europskog parlamenta i Vijeća od [datum] o mjerama za osiguravanje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti u cijeloj Uniji (SL L x, str. x.).
(3) Odluka Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) (SL L 121, 15.5.2009., str. 37.).