32012O0021

Jezik
- Moj EUR-Lex
- Prijava
- registracija
- Moji nedavni upiti (0)

Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex

Savjeti za pretraživanje

Potrebne su vam dodatne mogućnosti pretraživanja? Upotrijebite Napredno pretraživanje

EUROPA
EUR-Lex početna stranica
EUR-Lex - 32012O0021 - HR

Dokument 32012O0021

Pomoć

2012/689/EU: Smjernica Europske središnje banke od 26. rujna 2012. o okviru za upravljanje kvalitetom podataka u centraliziranoj bazi podataka o vrijednosnim papirima (ESB/2012/21)

SL L 307, 7.11.2012., str. 89–103 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Posebno izdanje na hrvatskom jeziku: Poglavlje 06 Svezak 014 Str. 11 - 25

Pravni status dokumenta Više nije na snazi, Datum isteka: 31/05/2022; stavljeno izvan snage 32022O0971

ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2012/689/oj

HTML

PDF

Službeni list

06/Sv. 14

Službeni list Europske unije

32012O0021

L 307/89

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 26. rujna 2012.

o okviru za upravljanje kvalitetom podataka u centraliziranoj bazi podataka o vrijednosnim papirima

(ESB/2012/21)

(2012/689/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1),

budući da:

(1)

Centralizirana baza podataka o vrijednosnim papirima (engl. Centralised Securities Database, CSDB) je jedinstvena infrastruktura informacijske tehnologije kojom zajedno upravljaju članice Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), uključujući nacionalne središnje banke država članica izvan europodručja, pri čemu te nacionalne središnje banke dobrovoljno sudjeluju u upravljanju CSDB-om. U CSDB-u podaci se pohranjuju na razini pojedinačnih podataka, posebno podaci o vrijednosnim papirima, njihovim izdavateljima i cijenama.

(2)

Podaci se prikupljaju iz različitih izvora, uključujući članice ESSB-a, određene komercijalne poslužitelje podataka, izvore iz javnog sektora i administrativne izvore te se prenose u CSDB. Međutim, postoji rizik da su ti ulazni podaci netočni ili nepotpuni. Sustav CSDB može uskladiti djelomično nedosljedne ulazne podatke iz različitih izvora i otkriti nepotpune ili nedostajuće podatke. Sustav CSDB automatski spaja ulazne podatke iz različitih izvora koji se preklapaju, u mjeri u kojoj je to moguće, u potpunu i visokokvalitetnu jedinstvenu evidenciju.

(3)

Cjelokupna kvaliteta podataka u CSDB-u može se ocijeniti samo na razini izlaznih podataka, a ne na razini pojedinačnih skupova ulaznih podataka. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurale potpunost, točnost i dosljednost izlaznih podataka, potrebno je utvrditi okvir za upravljanje kvalitetom podataka koji će se primjenjivati na izlazne podatkovne izvore, tj. podskup izlaznih podataka kojim se može koristiti pri izradi statistike ili za druge potrebe. Izlazni podatkovni izvori dostavljaju se nacionalnim središnjim bankama najkasnije sedam radnih dana nakon završetka svakog kalendarskog mjeseca.

(4)

Neki izlazni podatkovni izvori također uključuju atribute kao što su informacije o cijenama ili dohotku, za koje se očekuje da će se mijenjati tijekom vremena. Sustav CSDB automatski provjerava te atribute primjenom statističkih algoritama. U skladu s ovom Smjernicom nadležna tijela provjeravaju samo atribute navedene u Prilogu I. za svaki pojedini cilj upravljanja kvalitetom podataka. Potpuni popis atributa koji čine podržane podatkovne izvore naveden je u Prilogu II.

(5)

Okvir za upravljanje kvalitetom podataka CSDB-a trebalo bi primijeniti na izlazne podatkovne izvore bez obzira na izvor ulaznih podataka. Njime bi trebalo utvrditi odgovornosti nacionalnih središnjih banaka iz europodručja za kvalitetu izlaznih podataka u CSDB-u i, prema potrebi, odgovornosti Europske središnje banke (ESB).

(6)

Okvir za upravljanje kvalitetom podataka CSDB-a trebao bi najprije biti utemeljen na ciljevima upravljanja kvalitetom podataka koji predstavljaju pokazatelje za ocjenjivanje kvalitete izlaznih podatkovnih izvora i, kao drugo, na mjerilima za upravljanje kvalitetom podataka kojima se za svaki pojedini cilj upravljanja kvalitetom podataka određuju izlazni podatkovni izvori koje je potrebno provjeriti te se utvrđuje njihov prioritet. Taj bi okvir trebao biti utemeljen i na pragovima upravljanja kvalitetom podataka kojima se utvrđuje minimalna razina provjere koju je potrebno obaviti u vezi s pojedinim ciljem upravljanja kvalitetom podataka.

(7)	S obzirom na nedostatak referentnih podataka, ciljevima upravljanja kvalitetom podataka ne mogu se uvijek utvrditi pogreške u izlaznim podatkovnim izvorima, već se mogu samo utvrditi slučajevi u kojima je potrebno ručno provjeriti izlazne podatkovne izvore.

(8)

S obzirom na to da CSDB-om zajednički upravljaju sve članice ESSB-a, sve bi one trebale težiti poštovanju istih standarda upravljanja kvalitetom podataka. Nadalje, nacionalne središnje banke izvan europodručja u najboljem su položaju da upravljaju kvalitetom podataka koji se odnose na izdavatelje koji su rezidenti u njihovim državama članicama. Iako se priznaje da se smjernicama koje donosi ESB ne smiju uvoditi obveze nacionalnim središnjim bankama izvan europodručja, članak 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke primjenjuje se i na nacionalne središnje banke iz europodručja i na nacionalne središnje banke izvan europodručja. Nacionalne središnje banke izvan europodručja trebale bi stoga oblikovati i provoditi sve mjere koje smatraju primjerenima za provođenje upravljanja kvalitetom podataka u skladu s ovom Smjernicom.

(9)	Kako bi se poboljšala kvaliteta izlaznih podataka, upravljanje izvorima podataka trebalo bi provoditi s ciljem utvrđivanja i ispravljanja pogrešaka koje se ponavljaju i strukturnih pogrešaka u ulaznim podacima izravno kod poslužitelja podataka,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

(1)	„CSDB” znači centralizirana baza podataka o vrijednosnim papirima koju je uspostavio ESSB, a smještena je u prostorijama ESB-a;

(2)	„ulazni podaci” znači svi podaci koji se iz jednog izvora podataka ili više njih dostavljaju u CSDB;

(3)	„izlazni podaci” znači podaci koji se automatski izvode u CSDB-u spajanjem ulaznih podataka u potpunu, visokokvalitetnu jedinstvenu evidenciju;

(4)	„izlazni podatkovni izvori” znači podskup izlaznih podataka i svojstava navedenih u Prilogu II. koji služe kao ulazni podaci za izradu statistike ili druge potrebe;

(5)	„upravljanje kvalitetom podataka” znači osiguranje, provjera i održavanje kvalitete izlaznih podatkovnih izvora uporabom i primjenom ciljeva, mjerila, pragova i procesa rada upravljanja kvalitetom podataka.

(6)	„upravljanje izvorima podataka” znači utvrđivanje i ispravljanje pogrešaka koje se ponavljaju i/ili strukturnih pogrešaka u ulaznim podacima izravno kod poslužitelja podataka;

(7)

„početno upravljanje kvalitetom podataka” znači upravljanje kvalitetom izlaznih podatkovnih izvora, uključujući podatke koji obuhvaćaju najnovije razdoblje, koje na mjesečnoj osnovi obavljaju tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka uzimajući u obzir izlazne podatkovne izvore iz preliminarnog pregleda podataka na kraju mjeseca;

(8)

„redovito upravljanje kvalitetom podataka” znači upravljanje kvalitetom izlaznih podatkovnih izvora koje na mjesečnoj osnovi obavljaju tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka, uzimajući u obzir referentne podatke izvan CSDB-a koji se dobivaju iz različitih izvora podataka kako bi se osiguralo da kvaliteta izlaznih podataka CSDB-a zadovoljava zahtjeve za podatkovne izvore CSDB-a;

(9)	„cilj upravljanja kvalitetom podataka” znači referentna vrijednost za ocjenjivanje kvalitete izlaznih podatkovnih izvora kako je utvrđeno u Prilogu I.;

(10)	„mjerilo za upravljanje kvalitetom podataka” znači statistički pokazatelj kojim se mjeri razina do koje je postignut određeni cilj upravljanja kvalitetom podataka kako je utvrđeno u Prilogu I.;

(11)	„prag upravljanja kvalitetom podataka” znači minimalna razina provjere koju je potrebno provesti kako bi se udovoljilo zahtjevima okvira za upravljanje kvalitetom podataka koji se odnose na pojedini cilj upravljanja kvalitetom podataka;

(12)	„proces rada za upravljanje kvalitetom podataka” znači tehnički proces koji se primjenjuje za ispravak ulaznih podataka kako bi se ostvarila usklađenost s pragom upravljanja kvalitetom podataka;

(13)	„preliminarni pregled podataka na kraju mjeseca” znači redovito mjesečno ažuriranje izlaznih podataka i mjerila za upravljanje kvalitetom podataka na temelju kojeg se dobiva približna vrijednost izlaznih podataka za predstojeće stanje na kraju mjeseca;

(14)	„radni dan” je cijeli dan na koji je sustav TARGET2 otvoren, kako je objavljeno na internetskoj stranici ESB-a;

(15)	„provjera” znači postupak kojim tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka provjeravaju izlazne podatkovne izvore CSDB-a i, prema potrebi, ispravljaju ulazne podatke CSDB-a, čime se primjenjuje proces rada za upravljanje kvalitetom podataka;

(16)	„rezident” ima značenje određeno u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98.

Članak 2.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Smjernicom uspostavlja okvir za upravljanje kvalitetom podataka u CSDB-u čiji je cilj osigurati potpunost, točnost i dosljednost izlaznih podataka u CSDB-u dosljednom primjenom pravila o standardima kvalitete za te podatke.

2. Okvir za upravljanje kvalitetom podataka u CSDB-u utemeljen je na upravljanju kvalitetom podataka i upravljanju izvorima podataka.

Članak 3.

Tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka

1. NSB države članice Eurosustava u kojoj je izdavatelj vrijednosnog papira rezident nadležan je za upravljanje kvalitetom podataka koji se odnose na tog izdavatelja.

2. ESB je nadležan za upravljanje kvalitetom podataka koji se odnose na izdavatelje koji nisu rezidenti europodručja, osim ako NSB izvan europodručja prihvati odgovornost za upravljanje kvalitetom podataka koji se odnose na izdavatelje koji su rezidenti u njegovoj državi članici.

Članak 4.

Upravljanje kvalitetom podataka, mjerila za upravljanje kvalitetom podataka i pragovi upravljanja kvalitetom podataka

1. Tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka obavljaju početno i redovito upravljanje kvalitetom podataka. Pritom provjeravaju izlazne podatkovne izvore, bez obzira na njihove izvore.

2. Tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka primjenjuju mjerila za upravljanje kvalitetom podataka u skladu s Prilogom I.

3. Za atribute koji su obuhvaćeni Prilogom I. tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka primjenjuju pragove upravljanja kvalitetom podataka na razini kojom se osigurava kvaliteta izlaznih podatkovnih izvora u skladu sa zahtjevima za potporu upotrebi tih odgovarajućih atributa kako je određeno u Prilogu II.

Članak 5.

Početno upravljanje kvalitetom podataka

1. Početno upravljanje kvalitetom podataka primjenjuje se za pragove upravljanja kvalitetom podataka 1., 2., 3.a, 3.b i 6., kao što je utvrđeno u Prilogu I.

2. ESB stavlja na raspolaganje preliminarni pregled podataka na kraju mjeseca sedam radnih dana prije kraja svakog kalendarskog mjeseca.

3. Pri obavljanju početnog upravljanja kvalitetom podataka tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka provjeravaju znatne statistički atipične vrijednosti nakon što je provedeno početno upravljanje kvalitetom podataka kako bi osigurala da izlazni podatkovni izvori odražavaju najnovija kretanja, u mjeri u kojoj je to moguće.

4. Tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka provjeravaju podatke iz preliminarnog pregleda podataka na kraju mjeseca do kraja drugog radnog dana sljedećeg kalendarskog mjeseca u mjeri u kojoj pragovi upravljanja kvalitetom podataka nisu ispunjeni u odnosu na mjerila za upravljanje kvalitetom podataka.

5. U slučaju kada ne postoje referentni podaci dostupni izvan CSDB-a, početno upravljanje kvalitetom podataka oslanja se samo na informacije koje su već dostupne tijelima nadležnima za upravljanje kvalitetom podataka ili na informacije koje se mogu lako dobiti bez uspostavljanja nove strukture izvješćivanja.

6. Tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka ispravljaju ulazne podatke u skladu s procesom rada za upravljanje kvalitetom podataka tako da se, prema potrebi, koriste sustavom CSDB ili ESB-u dostavljaju datoteke s ulaznim podacima.

Članak 6.

Redovito upravljanje kvalitetom podataka

1. Redovito upravljanje kvalitetom podataka primjenjuje se za ciljeve upravljanja kvalitetom podataka 3.a, 3.b, 4., 5. i 6., kako je utvrđeno u Prilogu I.

2. Tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka obavljaju redovito upravljanje kvalitetom podataka u roku od mjesec dana nakon završetka svakog kalendarskog mjeseca. Provjeravaju izlazne podatkovne izvore uzimajući u obzir sve trenutačno dostupne informacije, ali najkasnije do drugog radnog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu se obavlja redovito upravljanje kvalitetom podataka.

3. Tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka ispravljaju ulazne podatke u skladu s dogovorenim procesom rada za upravljanje kvalitetom podataka tako da se, prema potrebi, koriste sustavom CSDB ili ESB-u dostavljaju datoteke s ulaznim podacima.

Članak 7.

Zadaće povezane s upravljanjem kvalitetom podataka

1. Tijela nadležna za upravljanje kvalitetom podataka utvrđuju sva pitanja povezana s upravljanjem izvorima podataka i o njima izvješćuju ESB.

2. ESB rješava pogreške u vezi s upravljanjem izvorima podataka koje se ponavljaju i koje su visokog stupnja prioriteta u suradnji s odgovarajućim tijelima nadležnim za upravljanje kvalitetom podataka u roku od mjesec dana od dana kada je ESB obaviješten o pitanju povezanom s upravljanjem izvorima podataka.

Članak 8.

Ispravljanje ulaznih podataka

Pod uvjetom da je poboljšalo ulazne podatke, tijelo nadležno za upravljanje kvalitetom podataka koristi se sustavom CSDB kako bi ispravilo sve pogreške i propuste u svojim ulaznim podacima koji nisu bili ispravljeni tijekom provjere kako je utvrđeno u članku 5. stavku 4.

Članak 9.

Godišnje izvješće o kvaliteti

Uzimajući u obzir stavove Odbora za statistiku ESSB-a, Izvršni odbor ESB-a dostavlja Upravnom vijeću godišnje izvješće o kvaliteti izlaznih podatkovnih izvora.

Članak 10.

Pojednostavnjeni postupak izmjene

Uzimajući u obzir stavove Odbora za statistiku ESSB-a, Izvršni odbor ESB-a ovlašten je donositi tehničke izmjene Priloga ovoj Smjernici pod uvjetom da se tim izmjenama ne mijenja osnovni konceptualni okvir ove Smjernice, uključujući podjelu odgovornosti između ESB-a i nacionalnih središnjih banaka odnosno da se tim izmjenama znatno ne utječe na izvještajno opterećenje tijela nadležnih za upravljanje kvalitetom podataka. Izvršni odbor izvješćuje Upravno vijeće o svim takvim izmjenama bez nepotrebnog odlaganja.

Članak 11.

Stupanje na snagu

1. Ova Smjernica stupa na snagu 1. studenoga 2012.

2. Ova se Smjernica primjenjuje od 1. srpnja 2013.

Članak 12.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 26. rujna 2012.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

PRILOG I.

CILJEVI UPRAVLJANJA KVALITETOM PODATAKA, PROVEDBA, ATRIBUTI I TEMELJ ZA PRAG UPRAVLJANJA KVALITETOM PODATAKA

Cilj upravljanja kvalitetom podataka

Mjerila za upravljanje kvalitetom podataka

Provedba

Atributi izlaznih podatkovnih izvora

Temelj za prag upravljanja kvalitetom podataka

Cilj 1.:

Stabilnost podataka – podaci o stanjima

Koncept:

Ovo se mjerilo utvrđuje za svaku kombinaciju država prebivališta/sektor kao opsegom ponderirani „indeks promjene” ponderiran novčanim iznosima. Ako indeks ima vrijednost 1, to znači da se odgovarajući atribut nije promijenio ni za jedan od odnosnih vrijednosnih papira, a indeks vrijednosti 0 znači da se odgovarajući atribut promijenio za sve vrijednosne papire.

Ako vrijednost indeksa padne ispod 1, utvrđuju se pojedini vrijednosni papiri s promijenjenim atributom koji je doveo do pada indeksa kako bi se provjerila promjena sve dok se ne dosegne prag upravljanja kvalitetom podataka.

Događaji koji dovode do promjene indeksa:

Za diskretne atribute smatra se da svaka razlika u atributu na mjesečnoj razini dovodi do promjene indeksa.

Za stalne atribute smatra se da svaka razlika na mjesečnoj razini koja je veća od 25 % dovodi do promjene indeksa.

Obuhvat:

Ovo mjerilo za upravljanje kvalitetom podataka obuhvaća sve udjele investicijskih fondova, vlasničke i dužničke vrijednosne papire, uključujući certifikate čiji rok do dospijeća nije dulji od tri mjeseca.

Cilj 1. ocjenjuje stabilnost podataka o stanjima.

Neprovjerene promjene atributa CSDB-a ne smanjuju udio stabilnih podataka preko praga upravljanja kvalitetom podataka za svaki od sljedećih sektora izdavatelja po Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA) (1):

—	S.11 „nefinancijska društva” (S.11 u skladu s ESA 95)

—	S.121 „središnja banka” (S.121 u skladu s ESA 95)

—	S.122 „institucije koje primaju depozite osim središnje banke” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.123 „novčani fondovi” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.124 „investicijski fondovi osim novčanih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.125 „ostali financijski posrednici osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.126 „pomoćne financijske institucije” (S.124 u skladu s ESA 95)

—	S.127 „vlastite financijske institucije i zajmodavci” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.128 „osiguravajuća društva” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.129 „mirovinski fondovi” (S.125 u skladu s ESA95)

—	S.13 „opća država” (S.13 u skladu s ESA 95).

Eksplicitni atributi: datum izdanja za dug, datum dospijeća za dug, nominalna valuta, osnova za kotaciju, kategorija instrumenta po ESA, država prebivališta izdavatelja, sektor izdavatelja po ESA, klasifikacija izdavatelja po Europskoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti (NACE), neotplaćeni iznos, broj neotplaćenih dionica za dionice koje kotiraju na burzi.

Neotplaćeni iznosi ili tržišna kapitalizacija u eurima, iskazano kao udio u podacima o stanju.

Cilj 2.:

Točnost podataka – nova izdanja i otkupi; neto izdanja

Koncept:

Ovo se mjerilo utvrđuje za svaku kombinaciju država prebivališta/sektor i obuhvaća nova izdanja, otkupe i neotplaćene iznose dužničkih vrijednosnih papira, iskazane u postocima.

Ovim se mjerilom povezuje aktivnost neto izdavanja tijekom mjeseca s neotplaćenim iznosom na kraju prethodnog mjeseca (promjena u postocima) i njime se prati relativno kretanje nepodmirenog duga.

Moguće je pristupiti podacima koji su neagregirani sve do razine pojedinih novih izdanja i otkupa koji su doveli do promjene neotplaćenih iznosa. Ova se kretanja provjeravaju sve dok se ne dosegne prag upravljanja kvalitetom podataka.

Cilj 2. ocjenjuje nova izdanja i otkupe u odnosu na odgovarajuće podatke o stanjima.

Neprovjereni podaci o neotplaćenim iznosima novih izdanja i otkupima dužničkih vrijednosnih papira, iskazani u postocima, ne smiju u neto iznosu premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka za svaki od sljedećih sektora izdavatelja po Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA):

—	S.11 „nefinancijska društva” (S.11 u skladu s ESA 95)

—	S.121 „središnja banka” (S.121 u skladu s ESA 95)

—	S.122 „institucije koje primaju depozite osim središnje banke” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.123 „novčani fondovi” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.124 „investicijski fondovi osim novčanih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.125 „ostali financijski posrednici osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.126 „pomoćne financijske institucije” (S.124 u skladu s ESA 95)

—	S.127 „vlastite financijske institucije i zajmodavci” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.128 „osiguravajuća društva” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.129 „mirovinski fondovi” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.13 „opća država” (S.13 u skladu s ESA 95).

Eksplicitni atributi: neotplaćeni iznos.

Implicitni atributi: datum izdanja, datum dospijeća, nominalna valuta, osnova za kotaciju, klasifikacija instrumenta po ESA, država prebivališta izdavatelja, sektor izdavatelja po ESA.

Neotplaćeni iznosi u eurima, iskazani kao relativno kretanje u odnosu na odgovarajuće podatke o stanjima.

Cilj 3.a:

Točnost podataka – poduprijeti pravilno raspoređivanje po sektorima i ekstrakciju podataka po izdavateljima

Konceptualno polazište:

CSDB povezuje informacije o izdavateljima i instrumentima na osnovi povezanosti koja se može opisati kao „od jednog izdavatelja prema više instrumenata”, tj. jedan izdavatelj može se povezati s više instrumenata, a svaki je instrument povezan samo s jednim izdavateljem. Ova povezanost između instrumenta i izdavatelja uspostavlja se preko pojedinačnih identifikatora izdavatelja koje osiguravaju različiti pružatelji ulaznih podataka. S obzirom na to da zasad ne postoji zajednički standard, ovi identifikatori razlikuju se među pružateljima podataka, ali bi trebali biti dosljedni.

Ako pružatelji ulaznih podataka dostave nedosljedne (neusklađene) identifikatore izdavatelja za isti instrument, tj. ako među njima postoje neslaganja o tome tko je izdavatelj, instrument se ne može rasporediti određenom izdavatelju i završava u „spornoj skupini”. Sporne skupine ipak se mogu ispravno klasificirati prema državi i sektoru, ali nema dosljedne povezanosti s odgovarajućim izdavateljem instrumenta.

Instrumenti u spornim skupinama onemogućavaju dosljednu i pouzdanu ekstrakciju podataka o svim instrumentima koje je izdao određeni izdavatelj.

Instrumenti u spornim skupinama povećavaju rizik od pogrešne klasifikacije prema državi prebivališta ili sektoru.

Koncept

Ovo mjerilo za svaku državu prebivališta određuje instrumente u spornim skupinama te ih u postotnim udjelima s obzirom na broj ili novčani iznos povezuje sa svim instrumentima za tu državu.

Obuhvat:

Ovo mjerilo obuhvaća sve instrumente u CSDB-u.

Cilj 3.a ocjenjuje točnu identifikaciju izdavatelja.

U slučaju da postoji neslaganje o tome tko je izdavatelj instrumenta, odnosno u slučaju instrumenata u „spornim skupinama”, ti instrumenti ne smiju premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka.

Eksplicitni atributi: identifikator izdavatelja koji se upotrebljava za razvrstavanje u skupine.

Neotplaćeni iznosi u eurima koji se odnose na instrumente u spornim skupinama, iskazani kao postotni udio u svim instrumentima.

Cilj 3.b:

Točnost podataka – poduprijeti pravilno raspoređivanje po sektorima i ekstrakciju podataka po izdavateljima

Konceptualno polazište:

Ako ni jedan pružatelj podataka ne dostavi identifikator izdavatelja za određeni instrument, postoji rizik da instrument ne bude raspoređen određenom izdavatelju i da završi u „samostalnoj skupini” koja se sastoji samo od tog instrumenta. Samostalne skupine ipak se mogu ispravno klasificirati prema državi i sektoru, ali nema dosljedne povezanosti s odgovarajućim izdavateljem instrumenta.

Instrumenti u samostalnim skupinama onemogućavaju dosljednu i pouzdanu ekstrakciju podataka o svim instrumentima koje je izdao određeni izdavatelj.

Instrumenti u samostalnim skupinama povećavaju rizik od pogrešne klasifikacije prema državi prebivališta ili sektoru jer su informacije o njima često nepotpune.

Koncept:

Ovo mjerilo za svaku državu prebivališta određuje instrumente u samostalnim skupinama te ih u postotnim udjelima s obzirom na broj ili novčani iznos povezuje sa svim instrumentima za tu državu.

Obuhvat:

Ovo mjerilo obuhvaća sve instrumente u CSDB-u.

Cilj 3.b ocjenjuje točnu identifikaciju izdavatelja.

U slučaju da nema pouzdanih informacija o izdavatelju instrumenta, odnosno u slučaju instrumenata u „samostalnim skupinama”, ti instrumenti ne smiju premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka.

Eksplicitni atributi: identifikator izdavatelja koji se upotrebljava za razvrstavanje u skupine.

Neotplaćeni iznosi u eurima koji se odnose na instrumente u samostalnim skupinama, iskazani kao postotni udio u svim instrumentima.

Cilj 4.:

Točnost podataka – neotplaćeni iznos dužničkih vrijednosnih papira uključujući certifikate

Koncept:

Ovim se mjerilom agregiraju neotplaćeni iznosi za dužničke vrijednosne papire uključujući certifikate prema državi prebivališta svakog izdavatelja i sektoru izdavatelja u skladu s konceptom statističkih podataka o izdanim vrijednosnim papirima (SEC).

Ovaj se agregat uspoređuje s odgovarajućim brojčanim pokazateljem SEC-a i izračunava se postotno odstupanje od podataka iz CSDB-a.

Neprovjerene i neobjašnjene razlike ne smiju premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka.

Cilj 4. uspoređuje izlazne podatke CSDB-a s vanjskim referentnim podacima.

Neprovjerene i neobjašnjene razlike između agregiranih podataka CSDB-a i odgovarajućih podataka iz statističkih podataka o izdanim vrijednosnim papirima (SEC) ESB-a ili drugih pouzdanih referentnih vrijednosti ne smiju, u skladu s dostupnošću tih referentnih podataka, premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka za isti referentni datum za svaki od sljedećih sektora izdavatelja po Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA):

—	S.11 „nefinancijska društva” (S.11 u skladu s ESA 95)

—	S.121 „središnja banka” (S.121 u skladu s ESA 95)

—	S.122 „institucije koje primaju depozite osim središnje banke” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.123 „novčani fondovi” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.124 „investicijski fondovi osim novčanih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.125 „ostali financijski posrednici osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.126 „pomoćne financijske institucije” (S.124 u skladu s ESA 95)

—	S.127 „vlastite financijske institucije i zajmodavci” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.128 „osiguravajuća društva” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.129 „mirovinski fondovi” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.13 „opća država” (S.13 u skladu s ESA 95).

Eksplicitni atributi: neotplaćeni iznosi u eurima, tržišna kapitalizacija u eurima.

Implicitni atributi: datum izdanja, datum dospijeća, valuta, sektor izdavatelja po ESA, država prebivališta.

Neotplaćeni iznosi ili tržišna kapitalizacija u eurima, iskazani kao razlika u postocima između podataka iz CSDB-a i vanjske referentne vrijednosti.

Cilj 5.:

Točnost podataka – tržišna kapitalizacija vlasničkih vrijednosnih papira

Koncept:

Ovim se mjerilom agregira tržišna kapitalizacija za dionice prema državi prebivališta svakog izdavatelja i sektoru izdavatelja u skladu s konceptom statističkih podataka o izdanim vrijednosnim papirima (SEC).

Ovaj se agregat uspoređuje s odgovarajućim brojčanim pokazateljem SEC-a i izračunava se postotno odstupanje od podataka iz CSDB-a.

Neprovjerene i neobjašnjene razlike ne smiju premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka.

Cilj 5. uspoređuje izlazne podatke CSDB-a s vanjskim referentnim podacima.

—	S.11 „nefinancijska društva” (S.11 u skladu s ESA 95)

—	S.121 „središnja banka” (S.121 u skladu s ESA 95)

—	S.122 „institucije koje primaju depozite osim središnje banke” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.123 „novčani fondovi” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.124 „investicijski fondovi osim novčanih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.125 „ostali financijski posrednici osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.126 „pomoćne financijske institucije” (S.124 u skladu s ESA 95)

—	S.127 „vlastite financijske institucije i zajmodavci” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.128 „osiguravajuća društva” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.129 „mirovinski fondovi” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.13 „opća država” (S.13 u skladu s ESA 95).

Eksplicitni atributi: neotplaćeni iznosi u eurima, broj neotplaćenih dionica za dionice koje kotiraju na burzi.

Implicitni atributi: nominalna valuta, sektor izdavatelja po ESA, država prebivališta, cijena za dionice koje kotiraju na burzi (samo provjera atipičnih vrijednosti).

Neotplaćeni iznosi ili tržišna kapitalizacija u eurima, iskazani kao razlika u postocima između podataka iz CSDB-a i vanjske referentne vrijednosti.

Cilj 6.:

Točnost podataka – klasifikacija izdavatelja

Koncept:

Ovim se mjerilom rangiraju izdavatelji za svaku kombinaciju država prebivališta/sektor izdavatelja u skladu s njihovim ukupnim obvezama na temelju vrijednosnih papira (vlasnički i dužnički vrijednosni papiri zajedno). Ovo mjerilo također pokazuje apsolutne promjene ranga između različitih izdavatelja kako bi se olakšalo utvrđivanje znatnih atipičnih vrijednosti neotplaćenih iznosa ili tržišne kapitalizacije. Klasifikacija izdavatelja prema državi prebivališta i sektoru izdavatelja provjerava se dok se ne dosegne prag upravljanja kvalitetom podataka.

Obuhvat:

Ovo mjerilo obuhvaća sve udjele investicijskih fondova, vlasničke i dužničke vrijednosne papire čiji rok do dospijeća nije dulji od tri mjeseca.

Cilj 6. ocjenjuje statističku klasifikaciju izdavatelja.

Statistička klasifikacija izdavatelja do praga upravljanja kvalitetom podataka provjerava se za svaki od sljedećih sektora izdavatelja po Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA):

—	S.11 „nefinancijska društva” (S.11 u skladu s ESA 95)

—	S.121 „središnja banka” (S.121 u skladu s ESA 95)

—	S.122 „institucije koje primaju depozite osim središnje banke” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.123 „novčani fondovi” (S.122 u skladu s ESA 95)

—	S.124 „investicijski fondovi osim novčanih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.125 „ostali financijski posrednici osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.126 „pomoćne financijske institucije” (S.124 u skladu s ESA 95)

—	S.127 „vlastite financijske institucije i zajmodavci” (S.123 u skladu s ESA 95)

—	S.128 „osiguravajuća društva” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.129 „mirovinski fondovi” (S.125 u skladu s ESA 95)

—	S.13 „opća država” (S.13 u skladu s ESA 95).

Sektor izdavatelja po ESA, država prebivališta.

Neotplaćeni iznosi ili tržišna kapitalizacija u eurima, iskazani kao „kapitalizacija”, tj. neotplaćeni iznosi uvećani za tržišnu kapitalizaciju po izdavatelju.

(1) Numeriranje kategorija odražava numeriranje uvedeno u prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji, COM(2010) 774 – konačno.

PRILOG II.

PODATKOVNI IZVORI I ATRIBUTI IZLAZNIH PODATKOVNIH IZVORA OBUHVAĆENI OKVIROM ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM PODATAKA

Okvir za upravljanje kvalitetom podataka obuhvaća sljedeće podatkovne izvore koji podupiru različite upotrebe:

—	podatkovni izvori koji podupiru vanjsku statistiku (EXT 1.0)

—	podatkovni izvori za financijska društva posebne namjene koji podupiru statistiku financijskih društava posebne namjene (FVC 1.0)

—	podatkovni izvori za investicijske fondove koji podupiru statistiku investicijskih fondova (IF 1.0)

—	podatkovni izvori za udjele vrijednosnih papira koji podupiru statističke podatke o držanjima vrijednosnih papira (SHS 1.0)

—	podatkovni izvori za financiranje države preko izdavanja vrijednosnih papira koji podupiru statistiku financiranja države preko izdavanja vrijednosnih papira (GSF 1.0)

Atributi izlaznih podatkovnih izvora koji čine podržane podatkovne izvore:

Naziv atributa izlaznih podatkovnih izvora	Opis	Podatkovni izvor
Naziv atributa izlaznih podatkovnih izvora	Opis	EXT 1.0	FVC 1.0	IF 1.0	SHS 1.0	GSF 1.0
(Međunarodni identifikacijski broj vrijednosnog papira (ISIN))	Identifikator vrijednosnog papira ISIN.	√	√	√	√	√
(Kategorija instrumenta po Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA))	Klasifikacija vrijednosnog papira u skladu s ESA.	√	√	√	√	√
(Vrsta duga)	Vrsta dužničkog instrumenta.				√	√
(Nalazi se u statističkim podacima o izdanim vrijednosnim papirima (SEC))	Atribut pomoću kojeg se mogu utvrditi vrijednosni papiri koji bi se trebali uključiti u „tekuće neotplaćene iznose” u skladu s definicijama iz statističkih podataka o izdanim vrijednosnim papirima (SEC) ESB-a.					√
(Dodatna kategorija instrumenta)	Dodatni atribut koji omogućava da se utvrdi treba li se instrument uključiti u SEC. Ovaj atribut može imati vrijednost kao što je 1 = „coupon strip” (odvojeno trgovanje kuponom), 2 = „principal strip” (odvojeno trgovanje glavnicom) itd.					√
(Status vrijednosnog papira)	Dodatni atribut koji omogućava da se utvrdi treba li se instrument uključiti u SEC. Ovaj atribut pokazuje je li instrument aktivan.					√
(Vrsta sekuritizacije imovine)	Vrsta osiguranja imovine.		√		√
(Nalazi se u bazi podataka prihvatljive imovine)	Atribut koji pokazuje je li instrument prihvatljiv da bude založen kao instrument osiguranja za kreditne operacije Eurosustava.				√
(Nominalna valuta)	Nominalna valuta instrumenta (Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) 4217).	√	√	√	√	√
(Datum izdanja)	Datum na koji izdavatelj nakon plaćanja isporučuje vrijednosne papire pokrovitelju izdanja vrijednosnih papira. To je datum na koji se vrijednosni papiri mogu prvi put isporučiti ulagačima. Bilješka: Za vrijednosne papire kod kojih se odvojeno trguje glavnicom i kuponom ovaj stupac pokazuje datum kada se obavlja odvajanje kupona i glavnice.	√	√	√	√	√
(Datum dospijeća)	Datum na koji je vrijednosni papir stvarno otkupljen.	√	√	√	√	√
(Preostalo dospijeće)	Preostalo dospijeće instrumenta izračunato na datum na koji se odnose izlazni podatkovni izvori.					√
(Domicilna država izdavatelja)	Država registracije (sjedišta)) izdavatelja vrijednosnog papira (ISO 3166).	√	√	√	√	√
(Sektor izdavatelja po Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA))	Institucionalni sektor izdavatelja u skladu s Europskim sustavom nacionalnih računa (ESA).	√	√	√	√	√
(Klasifikacija izdavatelja po Europskoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti (NACE))	Glavna gospodarska djelatnost u skladu s Europskom klasifikacijom gospodarskih djelatnosti (NACE).	√
(Izdani iznos)	Iznos dužničkog instrumenta koji je ostvaren pri izdanju (nominalna vrijednost). Za vrijednosne papire kod kojih se odvojeno trguje glavnicom i kuponom, ovaj stupac pokazuje iznos po kojem su odvojeni kupon i glavnica. Za vrijednosni papir koji je izdan u tranšama pod jednom oznakom ISIN, ovaj stupac pokazuje dosad izdani kumulativni iznos. Izdani iznos nominiran je u nominalnoj valuti.					√
(Neotplaćeni iznos)	Nominalna vrijednost neotplaćenog iznosa. Za vrijednosni papir koji je izdan u tranšama pod jednom oznakom ISIN, ovaj stupac pokazuje dosad izdani kumulativni iznos, bez otkupa. Vrijednosti su navedene u nominalnoj valuti. Neotplaćeni iznos nominiran je u nominalnoj valuti. Ako nema nominalne valute, neotplaćeni iznos nominiran je u eurima.	√			√	√
(Neotplaćeni iznos u eurima)	Neotplaćeni iznos pretvoren u eure primjenom tečaja eura u odnosu na nominalnu valutu koji se primjenjuje na datum na koji se odnose izlazni podatkovni izvori.				√	√
(Tržišna kapitalizacija)	Posljednja dostupna tržišna kapitalizacija. Tržišna kapitalizacija nominirana je u nominalnoj valuti. Ako nema nominalne valute, tržišna kapitalizacija nominirana je u eurima.				√
(Prinos do dospijeća)	Prinos do dospijeća pojedinačnog vrijednosnog papira u postocima.				√	√
(Skraćeni naziv)	Skraćeni naziv koji daje izdavatelj, utvrđen na osnovi svojstava izdanja i svih dostupnih informacija					√
(Faktor skupa)	Za vrijednosne papire osigurane hipotekom, faktor skupa ili faktor preostalog iznosa glavnice je neotplaćeni iznos glavnice iz skupa hipoteka kojim je osiguran vrijednosni papir podijeljen izvornim stanjem glavnice.	√	√	√	√	√
(Osnova za kotaciju)	Osnova za kotaciju instrumenta, npr. postotak nominalne vrijednosti (postotak) ili valuta po dionici/udjelu (udjeli).	√	√	√	√	√
(Cijena)	Posljednja dostupna reprezentativna cijena instrumenta na referentni datum u odnosu na osnovu za kotaciju i nominalnu valutu instrumenta, ako je to primjenjivo. Za vrijednosne papire na koje se obračunava kamata navodi se čista cijena, tj. bez obračunatih kamata.	√	√	√	√	√
(Vrsta cijene)	Narav cijene, tj. je li ona tržišna vrijednost, procijenjena vrijednost ili vrijednost pri nastanku statusa neispunjavanja obveza.	√	√	√	√	√
(Prosječna mjesečna cijena)	Prosjek normaliziranih cijena instrumenta dostupnih u posljednjih 30 kalendarskih dana do referentnog datuma u odnosu na osnovu za kotaciju i nominalnu valutu instrumenta, ako je to primjenjivo.	√			√
(Način otkupa)	Način otkupa, npr. jednokratna otplata po dospijeću, vremenski neograničena otplata, strukturirana otplata, otplata u anuitetima, serijska otplata, nepravilna otplata, otplata jednaka nuli (null) i stupnjevita otplata.					√
(Učestalost otkupa)	Broj otkupa tijekom godine za dužnički instrument.					√
(Otkupna cijena)	Konačna otkupna cijena.					√
(Obračunate kamate)	Kamate koje su obračunate od posljednjeg plaćanja kupona ili od datuma od kojeg se obračunavaju kamate. Za vrijednosne papire na koje se obračunavaju kamate, ako se cijeni doda ova vrijednost dobiva se tzv. „puna cijena”.	√	√	√		√
(Faktor obračunatog prihoda)	Faktor dnevnog dohotka pojedinačnog vrijednosnog papira u postocima, izračunan primjenom pristupa dužnika. Faktor se zasniva na obračunima, tj. prikazuje kombinirani učinak obračunatih kamata i prihoda koji proizlazi iz razlike u cijeni pri izdanju i cijeni pri otkupu.	√	√	√	√
(Vrsta kupona)	Vrsta kupona, npr. nepromjenjivi, promjenjivi, stupnjeviti itd.				√	√
(Posljednja kuponska stopa)	Posljednja stvarno isplaćena kuponska stopa u postocima na godišnjoj razini (kamatna stopa iskazana na godišnjoj razini).	√	√	√	√
(Datum posljednje isplate kupona)	Datum kada je stvarno isplaćena posljednja kuponska stopa. Ovaj atribut omogućava da se odredi je li posljednja stvarno isplaćena kuponska stopa obuhvaćena izvještajnim razdobljem.	√	√	√	√
(Učestalost posljednje isplate kupona)	Učestalost na godišnjoj razini prema kojoj se isplaćuje posljednja kuponska stopa: „godišnje” se pretvara u AN, „polugodišnje” u SA itd.	√	√	√	√
(Iznos dividende)	Iznos posljednje isplaćene dividende po dionici (prema načinu isplate dividende) prije poreza (bruto dividenda).	√		√	√
(Vrsta iznosa dividende)	Iznos dividende po dionici može biti nominiran u valuti dividende ili u broju dionica.	√		√	√
(Valuta dividende)	Oznaka valute ISO 4217 za posljednju isplaćenu dividendu.	√		√	√
(Datum namire dividende)	Datum namire posljednje isplaćene dividende. Ovaj atribut omogućava da se odredi je li isplaćeni iznos dividende obuhvaćen izvještajnim razdobljem.	√		√	√
(Faktor posljednje podjele dionica)	Podjele i spajanja dionica.	√		√	√
(Datum posljednje podjele dionica)	Datum na koji podjela dionica stupa na snagu	√		√	√

Vrh